Arhiv tekstova
Radikali i demokrate zapostavljaju Bunjevce, incident u Bajmaku
1. srpnja 1922. – Subotičke novine pišu da je 25. lipnja subotička organizacija katoličkog Orla održala u velikoj dvorani Katoličkog momačkog društva svoje tjelovježbanje. Tijekom programa pojavilo se redarstvo, koje je htjelo raspustiti ovaj skup. Nije se pozivalo na gradskog kapetana (Gavru Karakaševića), nego na velikog župana Subotice – Paju Dobanovačkog (Demokratska stranka). Omladina je ipak uspjela održati jedan dio programa. Župnik Blaško Rajić je u jednom trenutku održao govor, koji je naišao na oduševljenje omladine. Na skupu su se i pojavila četvorica slovenskih zastupnika, pred kojima su se redarstvenici pravdali.
2. srpnja 1925. – Neven piše kako dvije najjače srbijanske stranke, Narodna radikalna stranka i Demokratska stranka, zapostavljaju Bunjevce: »Radikalsko Pribićevićevski politički režim odbacio je i odgurnuo bunjevačku i šokačku sirotinju (...) Bunjevci i Šokci su im antidržavni i veleizdajnički elemenat, ali ne zato, što bi i oni to vjerovali, nego samo zato, da u ime bratstva, bratske sloge i trpeljivosti mogu bunjevačku zemlju, koja po Božjem i ljudskom pravu treba da pripada bunjevačkoj sirotinji – naseliti čuvarima Pašićeve radikalije i Pribićevićeve demokratije«.
3. srpnja 1926. – Hrvatske novine (Subotica) osvrću se na nedavni skup kojega je Hrvatska seljačka stranka održala u Bajmaku (27. srpnja). Na skupu je govorio i državni tajnik Mirko Neudorfer, član HSS-a. U jednom trenutku, dobrovoljci s bajmačke Rate napali su batinama sudionike i organizatore skupa. Ugrožen je život državnog tajnika Neudorfera. Međutim, napadači su savladani i tako je spriječena daljnja eskalacija sukoba. List zaključuje: »Vlada je, ne spriječavajući dosta energično ovaj i slične sukobe, postigla, da su se Bunjevci, krvavo, osvijestili, da oni nisu i nisu Srbi, već da su Hrvati«.
4. srpnja 1925. – Hrvatske novine pišu da je 27. lipnja održan izbor za katoličku crkvenu općinu u Somboru. Tonika Bošnjak organizirao je pučku stranku, a Josip Veselovski liberalnu stranku. Glasalo je preko 500 članova somborske crkvene općine. Za Bošnjakovu listu je glasalo 322, a za Veselovskog 203.
5. srpnja 1924. – Hrvatske novine pišu o novom velikom županu Subotice Dragoslavu Đorđeviću: »Otkako je nov župan u uredu, naimenovano je za gradske činovnike ili nameštenike bezbroj Srba, a zapostavljeni su Bunjevci, koji služe grad već više godina«. Prema pisanju lista, nijedan od trojice redarstvena kapetana (Mazić, Tikvicki i Ivandekić) nije promakut u kapetana I. klase. »Dok se ovi kapetani, Bunjevci zapostavljaju, dolaze za redarstvene kapetane I. klase ljudi sa ulice, koji se u policijski posao razume, kao kokoš u azbuku«.
6. srpnja 1937. – Dan (Novi Sad) piše da će se ponovno suditi činovniku Gradskog računovodstva u Subotici (računoispitivaču) Remiji Marcikiću i policijskom pisaru Aleksandru Kopiloviću. Obojica su bili odlični nogometaši i uživali ugled u građanstvu.
7. srpnja 1944. – Naše novine pišu da je veliki župan Bačke primio u Somboru 5. srpnja izaslanstvo lokalnih Bunjevaca. Deputaciju je predvodio odvjetnik Ivan Mironicki, koji je održao govor o povijesti Bunjevaca. U osvrtu na to, veliki župan Josip Piuković je, između ostalog, rekao »da se veći dio Bunjevaca za vrijeme jugoslovenske vladavine orijentisao ka Zagrebu«. Međutim, podsjetio je da ni Mađari, ni službena Pešta nisu imali ništa protiv takvog raspoloženja Bunjevaca: »Ovakovo držanje nije dovelo Bunjevce u sukob sa madjarstvom te su i u Budapesti odobravali hrvatsku orijentaciju Bunjevaca«.
