Arhiv tekstova
Nova zvona subotičke katedrale, proslava Mačekova rođendana
15. srpnja 1927. – Subotičke novine pišu da je knjižara Mamužić u Subotici poklonila Osnovnoj školi Kralj Aleksandar 20 komada raznih knjiga kao nagradu onim učenicima i učenicama koji su uspješno položili godišnji ispit.
16. srpnja 1893. – Subotičke novine donose prvi dio feljtona Dušana Petrovića. »Uspomena na Kalora Milodanovića, nekadanjeg urednika Subotičkog Glasnika, bunjevačko-srpskog novinara«. Autor između ostaloga piše da se Milodanović »nije stidio svoga roda i porekla, kao na žalost dosad mnogi i mnogi bunjevačko-šokački sinovi«. Naprotiv, Milodanović je svoj rod »tako istinito, tako žarko ljubio, i za čiju lipšu budućnost je on toliko radio, koliko je samo mogao«.
17. srpnja 1926. – Hrvatske novine donose sliku novih zvona katedrale sv. Terezije u Subotici. Veliko zvono, koje je financirano iz zadužbine obitelji Prćić, teško je 3.000 kg. Drugo zvono po težini je dar Crkvene općine sv. Terezije (1.272 kg). Treće (646 kg), četvrto (386 kg) i peto (271 kg) zvono kupljeno iz prinosa vjernika. Šesto zvono, dar udovice Lize r. Poljaković (udovne Lojzije Prćića) teško je 102 kg.
18. srpnja 1925. – Hrvatske novine pišu da je u Subotici uspostavljen svećenički internat. Naime, oko 100 subotičkih obitelji pokazalo je spremnost da na šest tjedana prime đake koji se spremaju za studiranje bogoslovije u Sjemeništu u Baču.
19. srpnja 1940. – Subotičke novine pišu o katoličkoj crkvi na Kelebiji. Crkva je sagrađena 1937. Posvećena je na blagdan sv. Terezije od Maloga Isusa iste godine i od toga doba narod štuje spomenutu sveticu. Prvog tjedna kolovoza crkva priređuje proštenje. Mramorni oltar je dao napraviti Josip Piuković (veleposjednik), a zvono je darovao István Racsmány. Za župnika je 1940. namješten Pál Molnár, koji je boravio u Subotici i Tavankutu, gdje je upoznao hrvatske vjernike. Bunjevačke obitelji na Kelebiji su: Poljaković (Pivac), Kovačić, Jurić, Tumbas, Mačković, Babičković, Vojnić, Tunić, Pivarčik, Krivak, Oravec itd. U kelebijskoj školi rade Barna Mandić (upravitelj), Ruža Malagurski i Matija Škrlec (iz Zemuna).
20. srpnja 1936. – Jutarnji list piše da su subotički Hrvati Bunjevci 19. srpnja proslavili imendan Vladka Mačeka. Seljačka sloga i Gospodarska sloga priredile su više narodnih zabava u Subotici, Tavankutu, Bikovu, Žedniku, Verušiću, Đurđinu i Šebešiću. Govori su bili posvećeni ličnosti V. Mačeka. Zabave su trajale do kasno u večer.
21. srpnja 1939. – Subotičke novine pišu da je 16. srpnja u Somboru održana proslava rođendana predsjednika Hrvatske seljačke stranke Vladka Mačeka. Na proslavi su sudjelovala sva somborska hrvatska društva: Hrvatsko kulturno društvo Miroljub, Radni odbor i Privredni podmladak Hrvatskog radiše te Križarsko bratstvo i Sestrinstvo. Misu je u somborskoj župnoj crkvi služio Marko Bešlić. Poslije svete mise održano je zborovanje okupljenih društava. Antun Matarić je održao uvodni govor. Uslijedilo je nekoliko rodoljubivih pjesama i govor Stanka Tomića o životu i radu V. Mačeka. Poslije podne je u Hrvatskom domu bilo narodno veselje.
