»Priroda teži ravnoteži i u toj težnji poprima i ekstremna stanja«

04.08.2023

Nedavna olujna nevremena koja su pogodila zemlje u okruženju, a kod nas najviše Srijem fokus su stavila na praćenje vremenske prognoze. U svakodnevnoj konverzaciji čak se ustalila i nova riječ – superćelijski oblak. Što to u stvari znači, zašto su nam došle toliko razorne oluje, donosi li nam budućnost i njihovu učestalost kao i o drugim pitanjima koja se tiču prognoziranja vremena razgovarali smo s glavnim meteorologom Hrvatske radiotelevizije Zoranom Vakulom.
Meteorolog je on koji skoro 30 godina prognozira vrijeme na HRT-u, a uz stručna priznanja koja ima, ne nedostaje mu ni priznanje publike koja ga voli vidjeti na malim ekranima jer na svojstven način prenosi poruku. Tako je i nama slikovito objasnio da svaka prognoza ima vjerojatnost ostvarivanja, jer kad bi bila 100 % točna zvala bi se dijagnoza.
Kroz razgovor s njim otkrili smo i druge načine kako popularizira meteorologiju. Piše meteorime, meteokarikature, meteostrip te meteoslikovnice na temelju kojih su postavljene i kazališne predstave za djecu, a najavljuje i snimanje animirane serije.
► Jesu li nedavne oluje posljedica klimatskih promjena i očekuju li nas u budućnosti sve izraženije vremenske nepogode?
Ne možemo samo tako »olako« tvrditi da su baš te nedavne oluje u Hrvatskoj i okolici izravna posljedica klimatskih promjena. Podjednakih, više ili manje izraženih oluja, bilo je i u prošlosti. No, vrlo je vjerojatno, čaki gotovo pa sigurno, da su klimatske promjene i globalno zatopljenje »krivi« za povećanje i učestalosti i intenziteta oluja i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta koji se događaju kojegdje po svijetu. U odviše zagrijanoj atmosferi lakše dolazi do stvaranja olujnih procesa i ima više energije za njihovo jačanje. Priroda teži ravnoteži i u toj težnji poprima i ekstremna stanja...
Dokaza o tome koliko nam je toplije nego prije ima napretek. Jedan od primjera odstupanja srednje sezonske i mjesečne temperature zraka za neke hrvatske gradove – predstavnike većih regija – nalazi se i u internetskom Meteokutku HRT-a (https://vrijeme-i-promet.hrt.hr/meteo-kutak/koliko-nam-je-prosjecno-toplije-nego-prije-1491930).
Nastavimo li se zagrijavati, za očekivati je – i prilagođavati nam se – još učestalijim i izraženijim vremenskim nepogodama.
► Što su superćelije i je li to novonastali pojam?
Najkraće – superćelija je olujni oblak. I to »opak«. S njim imamo jaaaako nepovoljne vremenske uvjete – ne samo pljuskove s grmljavinom i olujnim čak i orkanskim vjetrom, nego i tuču, čak i pijavice – tornada. Srećom, takvi oblaci nisu česti.
Općenito, takvi oblaci nastaju u nestabilnoj atmosferi, kad na odviše zagrijanu podlogu dolazi hladan zrak. Topao i vlažan zrak se diže te dolazi do hladnog i suhog, kojem predaje vlagu pa se oblak još više uzdiže, čak i više od 12, 15 km u zrak. Osim tog jakog uzlaznog-vertikalnog strujanja-vjetra, postoji i horizontalni vjetar te tzv. smicanje vjetra po visini. Naravno, kad kapljice ili kristalići leda u oblaku dovoljno otežaju i počnu padati – postoji i silazno gibanje. Sve ovo se događa u »običnom« olujnom oblaku, a u superćelijskom je sve još prostranije i intenzivnije.
Superćelija nije novonastali pojam. U znanstvenoj terminologiji poznat je već dugo. U medijima ga nismo koristili jer ne mislim da on pomaže razumijevanju vremena. Nije li dovoljna najava pljuskova s grmljavinom, tuče, olujnog nevremena i još upozorenja na opasne vremenske pojave?!
► Zabrinjava li Vas globalno zatopljenje? Zvoni li nam crveni alarm?
Kao i prognoze i upozorenja – djeluje mi i da globalno zatopljenje i klimatske promjene mnogi olako shvaćaju. A stanje jest zabrinjavajuće. Neki, čini mi se prilično malobrojni – trude se smanjivati negativno djelovanje na svijet koji nas okružuje, ali oni koji bi mogli znatno više djelovati to ne čine zbog kojekakve kratkoročne privatne koristi, ne misleći na cjelokupno društvo i buduće generacije.
Klimatske promjene su problem koji ne možemo zanemarivati. Ne možemo ga ostaviti za buduće generacije. Živimo u kritičnom trenutku povijesti, ,»A koji nije?!«, prigovorit će neki, pa i dobronamjernici. Sasvim je normalna briga za dom, ne samo naše obitelji, nego bi trebala biti i za naš zajednički dom – Zemlju. Vremena za promjene imamo, ili barem tako želimo misliti.
Naravno, kao i sve oko nas, klimatske promjene možemo gledati samo negativno, katastrofično, ali i pozitivnije. Primjerice, dokazano je kako klimatske promjene potiču društvo na iznalaženje novih rješenja, novih oblika proizvodnje i potrošnje, povezivanje politika i suradnju različitih sektora, razvoj eko-inovacija i novih zelenih radnih mjesta, veće korištenje obnovljivih izvora energije – solarne, vjetrene, hidro, što dovodi do energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova…
► Kako će se ono u budućnosti manifestirati na našem području, odnosno u Istočnoj Hrvatskoj i Vojvodini?
Postoje razne projekcije budućeg stanja atmosfere i prema svima nam slijedi prilagođavanje novim okolnostima – u prosjeku vjerojatno još toplijem i sušnijem vremenu, ali uz povremena razdoblja s obilnijom kišom, olujnim nevremenima… Poljoprivrednici će teško opstati bez sustava navodnjavanja, zaštitnih mreža. Zbog često blagih zima vegetacija će počinjati ranije, ali i biti podložnija štetama od mraza pa mogu biti manji prinosi. Toplinski valovi negativno će djelovati na zdravlje ljudi, a i biljke i životinje doživljavat će češće toplinske stresove. U kombinaciji sa sušom povećat će se vjerojatnost požara. Istodobno, zbog toplije klime moći će se uzgajati kulture koje do sada nisu, a dulja sezona rasta može omogućiti i veće prinose.
► Koliko je meteorologija važna za funkcioniranje svijeta i zauzima li ona prikladno mjesto u društvu?
Mnogi nisu ni svjesni koliko im meteorološka informacija koristi ili može koristiti u svakodnevnom životu. Pritom ne mislim samo na vremensku prognozu, koja je danas dostupna kao nikada prije, nego i na mnogobrojne analize, studije, proračune mogućih ekstremnih meteoroloških elemenata bez kojih nije dobro početi gradnju, proizvodnju…
A kod vremenske prognoze je zanimljivo primijetiti kako su već desetljećima radijske i televizijske emisije s njom među najslušanijima i najgledanijima u programima ne samo HRT-a, nego i drugih medijskih kuća.
► Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja ljeta i hoće li još biti ovakvih olujnih nepogoda?
Prognoze za nastavak ljeta su i dalje prilično postojane te daju veliku vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, uz mogućnost još ponekog toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje.
Pritom će početak kolovoza u našem dijelu Europe još biti prilično promjenljiv, uz povremenu kišu, pa i u obliku pljuskova koje može pratiti grmljavina, gdjekad i tuča, pa i olujno nevrijeme. Nadam se – slabijeg intenziteta od onih koje smo imali u srpnju. No, za detaljnije i pouzdanije prognoze – i osobito upozorenja na opasne vremenske pojave – preporučam redovito pratiti aktualne prognoze stručnjaka nacionalnih autoriteta na području meteorologije. U Hrvatskoj DHMZ-a – Državnog hidrometeorološkog zavoda, a u Srbiji RHMZ-a – Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ostvare li se trenutačno prilično vjerojatne prognoze – drugo i treće desetodnevlje kolovoza u većini će krajeva ovog dijela Europe biti najstabilniji dio ovogodišnjega ljeta.
► Meteorolog ste s bogatim stažom. Koliko je napredak tehnologije olakšao prognozu vremena i jesu li ljudi sada zahtjevniji što se tiče prognoze?
Razvoj tehnologije omogućio je veliki napredak u meteorologiji, ali su u međuvremenu i ljudi postali zahtjevniji. Upravo naglim razvojem tehnologije posljednjih desetljeća, ponajviše računala i računalnih programa, te meteoroloških radara i satelita – i meteorologija se znatno unaprijedila, posebice vremenska prognoza.
Današnje vremenske prognoze su puno pouzdanije nego sredinom 90-ih godina 20. stoljeća, kad sam počeo raditi. Naravno, prognoze svih meteoroloških elemenata nemaju istu tendenciju poboljšanja, ali u »grubo« bi se moglo reći kako je danas prognoza za 7., 8. dan prognoze pouzdana kao prije 30-ak godina za 3., 4. dan unaprijed. Tada se imalo dnevno 1 izračun 1 globalnog modela atmosfere dnevno, pa 2 dnevno – koji su se temeljili na podacima izmjerenim na meteorološkim postajama. Kasnije su se sve više počeli koristiti satelitski podaci mjerenja, koji su omogućili znatno veću pokrivenost i spoznaju aktualnog vremena. A što je kvalitetnije početno, stvarno stanje atmosfere – za očekivati je i kvalitetniju prognozu njezinog budućeg stanja. Naravno, pritom ne zanemarujući teoriju kaosa koja je neizbježna u tim izračunima.
Danas svakodnevno, i to nekoliko puta dnevno, imamo više stotina izračuna različitih modela atmosfere pa prognoziramo na temelju ansambl prognoza. Njihov je napredak u drugom dijelu 90-ih bio skokovit, zatim se prilično usporio.
U prosjeku se pouzdanost prognoza smanjuje što je dan prognoze dalji od trenutku prognoziranja. Ima smisla detaljnije prognozirati po mjestima za 2-3 dana unaprijed; zatim manje detaljno prognoze po manjim područjima, primjerice za središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, te unutrašnjosti Istre i Dalmacije, sjeverni, srednji i južni Jadran i za 4-5 dana unaprijed, a za veća područja s općenitijim prognozama i 6-7 dana, primjerice za kopneni i primorski dio Hrvatske. Stoga takve prognoze postoje i u HRT METEO – aplikaciji za pametne mobilne telefone, koja postoji još od 2016. godine i specifična je po subjektivnim prognozama meteorologa DHMZ-a i HRT-a. Osim njih, ima i mnogobrojne meteorološke informacije aktualnog vremena te uvijek dostupne prometne informacije HAK-a, uključujući i web-kamere. Baš su u tijeku pripreme za osvježavanje HRT METEO i dopunu s još nekim za svakodnevni život korisnim informacijama ne samo iz DHMZ-a, nego i još nekih hrvatskih institucija.
► Koliko su točne mobilne aplikacije s prognozom vremena?
Mnogi »paušalno« prate aplikacije i ponašaju se po onoj »pamtim samo sretne dane«, pa neke neumjereno hvale ili kude. Nema savršene, ni idealne, samo manje ili više loše. Gotovo sve aplikacije na tržištu imaju računalne prognoze – izravne rezultate nekog modela atmosfere, koje nedovoljno upućenima daju lažnu sigurnost u mogućnost kvalitetnog prognoziranja po mjestima čak i više tjedana unaprijed. A mi u situacijama s ciklonom u našoj blizini, kad je atmosfera nestabilna, nerijetko ni za tekući dan ne možemo precizirati hoće li, kada, gdje i koliko biti oborine. No, kod stabilnih i dugotrajnih ljetnih anticiklona možemo pouzdano prognozirati po danima i tjednima, čak i 2, katkad i 3 unaprijed.
► Pred kamerama ste opušteni i djeluje kao da nemate tremu, no struka Vam je meteorologija, a ne novinarstvo. U čemu više uživate – prognoziranju ili prenošenju prognoze putem malih ekrana?
Hvala za praćenje i ocjene. Treme je bilo, ali je s godinama nestala. Uostalom, počeo sam pripremati prognoze i pojavljivati se najprije glasom, zatim i stasom na HRT-u još 1996. godine. Od tada brinem i o meteorološkom sadržaju na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a.
Imam sreću da se bavim poslom koji volim, i da kao meteorolog na HRT-u radim mnogo toga što sam počeo još tijekom slobodnih aktivnosti u osnovnoj školi, gdje sam se bavio novinarstvom, recitiranjem, glumom, vođenjem priredbi te pripremom scenarija, knjiga snimanja, snimanjem i montiranjem filmova. Već nekoliko godina postupno smanjujem rad ispred kamera i prepuštam prenošenje prognoza putem malih ekrana mlađim kolegicama i kolegama, a ja više radim posao urednika iza kamera. Ako se pozornije analizira može se vidjeti kako HTV svakodnevno ima oko 30 minuta premijernog meteosadržaja na HTV1 i HTV4, a s reprizama emisija »Vrijeme Hrvatska«, »Vrijeme Europa« i »Vrijeme svijet« svakodnevno i više od 90 minuta. Kao nijedna televizija u ovom dijelu Europe, pa i šire. Osim televizije, koja puno meteoroloških informacija svakodnevno emitira i na teletekstu – tu su i druge medijske platforme koje korisnicima svakodnevno omogućuju informacije o vremenu – radio, i to ne samo na nacionalnom nivou, nego i na regionalnom, zatim internet i aplikacija HRT METEO. Ponosan sam na kvalitetu i opsežnost meteorološkog sadržaja HRT-a.
► Izdali ste nekoliko meteoslikovnica, u vrijeme korone objavili ste zbirku meteorima, a odnedavno imate i svoju nakladu – Naklada Vakula. Što je sljedeće što nam spremate?
Da, osim na HRT-u, gdje obavljam posao urednika koji skrbi o meteorološkom sadržaju, i u slobodno vrijeme trudim se promovirati meteorologiju. Između ostaloga, i pisanjem i objavljivanjem meteorima, meteokarikatura, meteostripa te meteoslikovnica. Kako ne bih ovisio o drugima, pokrenuo sam Nakladu Vakula, pa sam postao i izdavač/nakladnik. Nakon prve zbirke meteorima Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze, čiju je objavu pomogla Općina Pitomača i promocija je bila u rodnoj kući pjesnika Petra Preradovića, odnedavno Interpretacijski centar Kuća Petra Preradovića u Grabrovnici pokraj Pitomače – sada pripremam novu zbirku Vjerske teme i vrijeme – meteorima o svecima i blagdanima, u kojoj ću pojasniti razlike između pučkih izreka o vremenu u kojima se spominju vjerski blagdani i vremenskih prognoza koje sam na neke vjerske blagdane pisao u rimi, ali na temelju znanstvenih prognostičkih izračuna.
Također, pripremam tekstove za nove »pasice« i »table« prvog hrvatskog, možda i šire, stripa na temu meteorologije, koji sam zahvaljući kolegi Krešimiru Biuku, poznatom strip-majstoru, prije nekoliko godina počeo objavljivati na internetskim meteorološkim stranicama HRT-a. Nadam se da će se jednog dana taj strip pojaviti i u obliku knjige, kao i zbirka meteokarikatura – karikatura na temu meteorologije, koje mi šalju karikaturisti iz Hrvatske i okolice pa ih u cilju dodatne promocije meteorologije objavljujem na internetskim stranicama HRT-a.
Najviše slobodnog vremena posvećujem Vremenastim pričama – serijalu meteoslikovnica – slikovnica o meteorologiji – koji sam zamislio još davno, kad sam počeo gostovati u programima namijenjenima za djecu na HRT-u. No, očito je trebalo vremena da »sazrije« i ostvari se tek nakon što sam počeo surađivati s Hrvatskim društvom karikaturista. Potaknuti mojim prijedlogom promocije meteorologije i u obliku karikatura na medijskim platformama HRT-a – oni su 2018. godine organizirali čak Međunarodnu izložbu karikatura Zagreb 2018. na temu Meteorologija. Izložba se nastavila »održavati« i dopunjavati na internetskim stranicama HRT-a. Zahvaljujući meteokarikaturama upoznao sam Nika Titanika i suradnja je počela, 2021. godine najprije s Vjetropirastom i Oblačastom, prošle godine Sunčastom i Pahuljastom pa proljetos s Kapljičastom, a na jesen će s Munjastom. U planu je još barem šest meteoslikovnica, između ostalih i jedna baš o klimatskim promjenama. Slikovnice se već nalaze u mnogobrojnim knjižnicama, a mogu se kupiti i u knjižarama, te na promocijama i preko mrežnih stranica Naklade Vakula, na kojima se nalazi i Pedagoški osvrt na meteoslikovnice, koji je napisala Marija Pepelko, profesorica savjetnica za hrvatski jezik.
Iskustva s promocija su pozitivna, kao i većina kritika koje do mene stižu od onih koji su pogledali meteoslikovnice. Ponosan sam i na pohvale stručnjaka – i meteorologa i onih koji se bave izdavaštvom. Mnogi hvale ilustracije, za koje je »kriv« Nik Titanik. Negativne kritike se uglavnom odnose na težinu enigmatskog dijela meteoslikovnica, koji je više namijenjen školarcima, pa čak uz suradnju s roditeljima, a manje vrtićancima. Nisam još otkrio tajnu – recept – kako da slikovnica bude prilagođena svima. Djeca se u tom dijelu života jako razvijaju i razlike su često velike i u samo jednoj godini.
Ponosan sam što sve dosadašnje meteoslikovnice postoje i u obliku kazališnih predstava za djecu, što je čak i u svijetu rijedak primjer promocije meteorologije. Naime, od ovog proljeća postoji predstava Vremenaste igre, koja se temelji na Vjetropirastoj, Oblačastoj i Kapljičastoj, još starija je predstava Tata Slikovnica: Pahuljasta, koja se najviše igrala tijekom adventa i zime, a najdulje se igra Tata Slikovnica: Sunčasta, koja je nedavno nagrađena kao najbolja dječja predstava na kazališnom festivalu Glumište pod murvom u Skradinu. Za kazališno uprizorenje slikovnica zahvalan sam osobito Dijani Bolanča, koja mi je predložila suradnju s Igorom Baksom i njegovim Malim teatrom pa su Vremenaste priče postale dio projekta Tata Slikovnica. Osim Igora, u predstavama u alternaciji glume Mirna Ostrošić i Tena Pataky, a u Vremenastim igrama im se priključio i glazbenik Sebastian Doe. Suradnja je počela s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, gdje je bila prva premijera, a nastavila se sa zagrebačkim KNAP-om, u kojem su bile druge dvije premijere.
I tijekom tih interaktivnih predstava za djecu, kao i tijekom promocija koje sam imao u gotovo svim područjima Hrvatske i već imam prijedloge za sljedeću godinu – uočljivo je veliko zanimanje djece za meteorologiju. Naravno, i znanje, koje se gotovo posvuda barem kod nekih dodatno proširuje. Nadam se da će još i više kada se pojavi i animirana serija temeljena na meteoslikovnicama. Zahvaljujući Hrvatskom audiovizualnom centru – scenarij se već piše.