Arhiv tekstova

Hrvati u Srbiji ispodprosječno obrazovani

Republički zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2022. godine o školskoj spremi, pismenosti i računalnoj pismenosti stanovništva Republike Srbije po općinama i gradovima. U sklopu njih su i podaci o stanovništvu starosti 15 i više godina prema nacionalnoj pripadnosti, starosti, spolu i školskoj spremi. 
Prema rezultatima Popisa 2022., među 36.260 Hrvata u Srbiji starosti 15 i više godina više od polovice završilo je srednju školu (54,4 %), osnovnu (osmogodišnju) školu je završilo 19,7 %, diplomu više ili visoke škole steklo je 19 %, dok je 6,7 % pripadnika hrvatske etničke skupine bez škole ili je završilo manje od osam razreda osnovne škole. 
Usporede li se ovi podaci s ukupnim, evidentno je kako je obrazovanje Hrvata u Srbiji ispod prosjeka. Hrvati imaju veći udio osoba bez školske spreme i s nepotpunom osnovnom školom u odnosu na ukupno stanovništvo (6,3 %), a u pogledu udjela završene više ili visoke škole nalaze se ispod prosjeka (ukupno stanovništvo 22,4 %). 

Najnižu kategoriju obrazovanja ima 8,7 % Hrvatica

Podaci školske spreme prema spolu ukazuju da u hrvatskoj etničkoj zajednici žene češće završavaju više ili visoko obrazovanje. Udio žena koje su stekle više ili visoko obrazovanje u ukupnom broju žena starosti 15 i više godina veći je nego udio muškaraca s višim i visokim obrazovanjem u ukupnom broju muškaraca iste starosti (udio osoba sa završenom višom ili visokom školom – 19,5 % žene, 18,4 % muškarci). 
Brojke više nisu na strani žena uzme li se u obzir kategorija bez školske spreme ili s nepotpunom osnovnom školom. Udio ženskih pripadnika hrvatske etničke zajednice u odnosu na njihov ukupni broj je daleko veći bez školske spreme ili s nepotpunim obrazovanjem (8,7 %), u odnosu na muškarce. Prema podacima posljednjeg popisa čak 8,7 % Hrvatica je bez školske spreme ili s nepotpunim osnovnovnim obrazovanjem, dok je kod Hrvata taj udio 3,7 %. 
Najveći udio visoko obrazovanih Hrvata pripada starosnoj skupini od 25 do 34 godine gdje čine 31,3 % ukupnog broja Hrvata te kategorije. Jedina starosna skupina u kojoj Hrvati imaju veći udio visokoobrazovanih u odnosu na ukupne vrijednosti za cijelu državu je 65+. Ondje je udio visokoobrazovanih Hrvata 18 %, a ukupna vrijednost za cijelu državu je 17,7 %.
Pored Hrvata, nacionalne zajednice koje imaju udio više ili visoke škole ispod prosječne državne vrijednosti (22,4 %) su: Rusini (20,8 %), Rumunji (16,8 %), Albanci (14,4 %), Slovaci (13,5 %), Bošnjaci (13,5 %), Mađari (12,8 %), Goranci (11,5 %), Bunjevci (11,3 %), Muslimani (8,3 %), Vlasi (6,4 %) i Romi, narod s najmanje visokoobrazovanih pripadnika – 1,2 %. 
Nacionalne zajednice koje imaju udio više ili visoke škole iznadprosječan vrijednosti na razini države su: Srbi (23,5 %), Makedonci (23,6 %), Bugari (24,9 %), Nijemci (25,7 %), Ukrajinci (28,3 %), Crnogorci (29,2 %), Slovenci (38 %), Jugoslaveni (41,7 %) i Rusi koji imaju preko tri puta više visokoobrazovanih pripadnika od prosječne vrijednosti na razini države – čak 72 %! 
Iznadprosječan udio visokoobrazovanih pripadnika ima i kategorija s nacionalno neizjašnjenim stanovništvom (25,8 %) i izjašnjenima u smislu regionalne pripadnosti (31 %).
Promatra li se udio pripadnika određene etničke skupine u kategoriji bez školske spreme i s nepotpunim osnovnoškolskim obrazovanjem u odnosu na prosječnu vrijednost na razini države (6,3 %), pored Hrvata iznadprosječan udio ovdje bilježe Bugari (6,9 %), Slovaci (7 %), Mađari (8,7 %), Bunjevci (9,7 %), Albanci (10,2 %), Muslimani (10,7 %), Romi (13,3 %), Rumunji (15,3%) i Vlasi koji imaju najviše stanovnika bez školske spreme ili s nezavršenom osnovnom školom (29,6 %).
Etničke skupine koje imaju ispodprosječan udio pripadnika bez školske spreme ili s nezavršenom osnovnom školom su Bošnjaci (6 %), Njemci (5,7 %), Srbi (5,6 %), Ukrajinci (5,5 %), Makedonci (4,6 %), Rusini (4,5 %), Goranci (4,3 %), Crnogorci (2,3 %), Slovenci (1,7 %), Jugoslaveni (1,7%) te Rusi (0,43 %).

Četvrtina stanovnika računalno nepismena

Posljednji objavljeni podaci Popisa 2022. ne donose podatke o pismenosti i računalnoj pismenosti po nacionalnostima, već samo za ukupno stanovništvo. 
Prema tim rezultatima manje od 38.000 osoba, odnosno 0,63 % stanovnika starosti 10 i više godina je nepismeno. Nepismenih žena je daleko više nego nepismenih muškaraca – udio žena u ukupnom broju nepismenih iznosi 71 %. Više od polovice nepismenih ima 65 i više godina. 
Broj nepismenih osoba u stanovništvu starosti 10 i više godina je u razdoblju između dva posljednja popisa smanjen, tako da je njihov udio s 1,96 % (Popis 2011.) spao na 0,63 % (Popis 2022.).
Računalno pismenim može se smatrati oko 46 % stanovnika starosti 15 i više godina, što znači da oni znaju obavljati tri osnovne aktivnosti na računalu – kompjutoru, tabletu, mobitelu), oko 30 % stanovnika samo djelomično poznaje rad na računalu (najčešće znaju pronaći informacije na internetu ili znaju koristiti neku od aplikacija za elektroničku komunikaciju ili koriste računalo za unos teksta i sl.), dok se 24 % stanovništva smatra računalno nepismenima jer ne znaju obavljati niti jednu od navedenih aktivnosti, navodi se u konačnim rezultatima Popisa 2022.
J. D. B.
Izvor podataka: popis2022.stat.gov.rs