Arhiv tekstova

Mise i rekvijem za Stjepana Radića, odlikovanje za Petra Pekića

5. kolovoza 1921. – Bačvanin piše da je Petar Gencel, bivši gradski glavni računovođa i zastupnik na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918. pušten na slobodu uz kauciju poslije više od godinu dana zatvora. Bio je zatvoren zbog čuvene gradske afere u vezi sa šećerom, u koju je bio umiješan čak i Stipan Matijević.
6. kolovoza 1937. – Subotičke novine pišu da je Gradska knjižnica Subotica od svih gradskih institucija najgore prošla. Najprije je izbačena iz prostorija u Strossmayerovoj ulici (zgrada Muzičke škole). Nakon toga je premještena u zgradu Pravnog fakulteta (danas Kemijska srednja škola). Ni u ovoj zgradi nije imala veću sreću. Godinu dana namještenici su vodili knjižnicu bez nadzora upravitelja Rade Lungulova. Lungulov je naime zalazio u knjižnicu samo nekoliko puta u mjesecu. Poslije njegove smjene, hrvatska kulturna i nacionalna društva poslala su molbu gradskoj upravi da se na njegovo mjesto postavi Petar Pekić, koji je prije bio gradski knjižničar. Gradska je uprava međutim postavila na položaj upravitelja knjižnice jednog nesvršenog studenta.
7. kolovoza 1926. – Hrvatske novine potvrđuju da se Antun Bošnjak, prvak somborskih Bunjevaca »spregao« s radikalima (Narodna radikalna stranka), »pa opet ne može ništa postignuti« za somborske Hrvate (Bunjevce). List također javlja da se u Šandoru (Subotica) zida dom sv. Save. Troškovi iznose 73.000 dinara i plaća ih grad Subotica.
8. kolovoza 1929. – Neven piše da je 8. kolovoza u pola deset odslužena misa u crkvi sv. Terezije za Stjepana Radića, jednu od žrtava Atentata u Narodnoj skupštini 1928. Crkvu su ispunila hrvatska prosvjetna i kulturna društva s mnoštvom naroda.
9. kolovoza 1936. – Subotičke novine podsjećaju da će 14., 15. i 16. kolovoza u Subotici biti održana 250-godišnjica dolaska bačkih Hrvata u Bačku. List poziva svoje čitatelje: »Cvijećem, zelenilom i narodnim motivima treba iskititi sve kuće za vrijeme proslave. Osobito neka to čine oni čije se kuće nalaze u onim ulicama kuda će prolaziti svečana povorka. I oni koji nisu naše narodnost, neka iz solidarnosti prema nama starosjediocima Subotice iskite svoje kuće. Bit ćemo im zahvalni.«
10. kolovoza 1930. – Obzor piše da je 9. kolovoza u subotičkoj katedrali održan rekvijem za Stjepana Radića. Na sredini crkve je bio postavljen katafalk okićen cvijećem, a na njemu je bila slika Stjepana Radića. U isto vrijeme, i Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Beogradu je održalo zadušnice Stjepanu Radiću. Zadušnice je odslužio msgr. Vlašić u beogradskoj katoličkoj crkvi sv. Kralja.
11. kolovoza 1936. – Hrvatska straža piše da je 8. kolovoza 1936. održana u subotičkoj katedrali misa za pokoj duše Stjepana Radića. U vrijeme službe Božje pjevao je mješoviti zbor hrvatskog crkvenog pjevačkog društva Sv. Cecilija. Uz brojne delegate hrvatskih društava sv. misi je prisustvovao i narodni zastupnik Josip Vuković Đido.
11. kolovoza 1936. – Hrvatska straža piše da je Francuska akademija odlikovala subotičkog književnika Hrvata Bunjevca Petra Pekića križem reda Palme, koji se daje ljudima zaslužnim na umjetničkom ili znanstvenom polju. Pekić je napisao više knjiga. Najpoznatija mu je Povijest Hrvata u Vojvodini do 1929..