Arhiv tekstova
Tošiničina zadužbina, Hrvatski prosvjetni dom u Tavankutu
12. kolovoza 1927. – Subotičke novine pišu da iza smjene subotičkog gradonačelnika Dragoslava Đorđevića stoje Jovan Radonić, Bela Strilić i Stipan Jurić. Sva trojica su bivši gradonačelnikovi suradnici.
13. kolovoza 1893. – Subotičke novine donose prikaz rječnika Ambrozija Šarčevića Elemi népiskolai Magyar-Bunjevácz-Sokácz szótár (Mađarsko-bunjevačko-šokački rječnik za osnovne pučke škole). Autor prikaza piše između ostalog: »Donoseći svoj stručni sud o ovom malom ričniku, koji je prvi početak u svojoj vrsti, izričemo prije svega pohvalu piscu, koji je započeo takav posao iz čiste rodoljubive pobude i ljubavi prema svom narodu. Ričnik je i po podili gradiva i po obradi svojoj u glavnom dobro izradjen – i može kao takav mnogo koristiti bunjevačko-šokačkoj mladeži i osnovnim škulama, inače za svakog obrazovanijeg Bunjevca i Šokca ima velike vridnosti. Za to triba da prigrle svi ovu knjigu, koji dobra žele i misle prosviti bunjevačko-šokačkoj.«
14. kolovoza 1926. – Hrvatske novine pišu o Tošiničinoj zadužbini, koja je trebala služiti za odgoj katoličkih djevojaka sirotica, bez roditelja, i sirotih, bez imanja. Utemeljiteljica ove dobrotvorne zadužbine je Marija Vojnić, supruga Todora Vojnića Bilečevog. Ona je u dobrotvorne svrhe ostavila više stotine lanaca prvoklasne zemlje i sagradila crkvu (sv. Križa). Nakon 1918. zadužbina je dobila novu upravu i kadar uglavnom sastavljen od ljudi izvan Subotice od kojih su svi pravoslavne vjere. Jedna od odgojiteljica zavoda je bila rođena sestra radikalskog zastupnika iz Subotice Jovana Radonića. »Mi ne znamo koliku oni plaću vuku od zadužbine u gotovom, koliko u opskrbi i u stanu, ali to znamo, da već evo godina i godina kako je sve gotovo, da upravništvo zavoda vuče plaću a pitomice ni jedne!«
15. kolovoza 1896. – Subotičke novine pišu o vjerskom raspoloženju subotičkih Hrvata za vrijeme gradonačelnika Ivana Mukića (1872. – 1884.): »Nije to još davno bilo, kad je Mukićeva vlada upravljala sa varoškom kućom. Ova vlada nikad se nije s otim ponosila, da uvažava viru; zato su se bunjevci od nje uvik tugjili. No sprva ipak nije barem vridjala viru.« U nastavku piše da je »čizmarska vlada (tako se zvala Mukićeva vlada) naredila da se toranj s kine sa zgrade gimnazije. Poslije pada Mukića 1884. nova gradska administracija Mamužić-Antunovićeva struja postavila je novi i ljepši toranj na zgradu gimnazije.
16. kolovoza 1940. – Subotičke novine donose članak o dojmovima s Dužijance održane na Sebešiću 11. kolovoza. Članak je potekao, po svemu sudeći, iz pera križarice i tiče se više uloge križarica i žena uopće u društvu, nego detalja priredbe: »Badava sva nastojanja političara, sve utvrde i obrane vojske, nastojanja bilo čija, jedan narod će samo onda i donde postojati, dokle u njemu bude poštenih djevojaka, pravih žena-majki s mnogo djece, koje će oplemenjivati i hrabriti svoju braću i muževe, podizati i odgajati svoju mnogobrojnu djecu u kršćanskom i narodnom duhu.«
17. kolovoza 1990. – Subotičke novine donose reakciju Milenka Beljanskog na osnivanje DSHV-a: »Osnivanje Hrvatskog demokratskog saveza u Subotici smatram pozitivnim političkim činom.«
18. kolovoza 1939. – Subotičke novinu pišu da su mještani Tavankuta o svom trošku izgradili hrvatski prosvjetni dom kod crkve. Svečana posveta i otvaranje održat će se 27. kolovoza. Prisustvovat će sva hrvatska bunjevačka društva iz Subotice i okolice.
