Arhiv tekstova

Dijalog manjina

Međunarodni znanstveni skup Hrvatsko-srpski odnosi, koji je posvećen normalizaciji odnosa u regiji, održan je 25. kolovoza u Golubiću pored Obrovca u Hrvatskoj. Na skupu su sudjelovali politički predstavnici Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske.
Predsjednik DSHV-a i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac ocijenili su da je skup u Golubiću važan doprinos u ukupnom nastojanju da se odnosi između Hrvata i Srba, te Hrvatske i Srbije, razvijaju u pravcu međusobnog uvažavanja i normaliziranja odnosa. Gosti ovogodišnjeg skupa bili su predstavnici danske manjine iz Njemačke i njemačke manjine iz Danske.

Žigmanov: Institucionalno pokušavamo ostvariti interese hrvatske manjine

U svom uvodnom izlaganju Žigmanov je kazao kako je znanstveni skup u Golubiću jedna od rijetkih prilika da se o stanju u hrvatsko-srpskim odnosima razgovara iz vizure interesa pripadnika nacionalnih manjina, srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, što je tema koja nije česta u narativima koji prate hrvatsko-srpske odnose, a ima možda najveće posljedice kada su u pitanju zastoji ili razdoblja kada su odnosi između dviju država na niskoj razini. 
»Hrvatska zajednica u Srbiji ranije je imala status konstitutivnog naroda i nije, za razliku od drugih tradicionalnih manjina, imala svoje institucije. Morala ih je razvijati, a tako i snažiti svoju strukturu i pretpostavke za očuvanje i razvoj identiteta. Bilo je situacija kada smo imali iskustva zaprječavanja, administrativnog onemogćavanja da se na temelju zakona i dopuštenih mogućnosti iste ostvare i da se artikuliranje interesa i legitimnih, legalnih i na temelju zakona dopuštenih mogućnosti ne dopušta. To je bilo sofisticirano kažnjavanje onoga što smo mi kao posljedicu 1990-ih godina živjeli, a i danas u manjoj mjeri živimo«, kazao je Žigmanov.
On je podsjetio da je politika 90-ih imala negativne i tragične posljedice po hrvatsku zajednicu.
»O tom se malo zna, bez komemoracijskih praksi, bez memorijalnih prostora u kojima bi se iskazivao pijetet i sa snažnim narativnima da se isto nije dogodilo nego da je to (protjerivanje Hrvata iz Srijema i jugozapadne Bačke) bio ‚svečani ispraćaj sretnih Hrvata koji dolaze u bolji prostor, koji se ispraćaju u svjetliju perspektivu i koji su posljedica zlih sila iz Hrvatske‘. Karikiram, kako bih ukazao na svu vrstu iskustava kada je u pitanju nijekanje osnovnih činjenica o zločinima koji su se dogodili nad Hrvatima i za koje je pred mjerodavnim međunarodnim sudskim instancama bilo i pravosnažnih presuda u slučaju Vojislava Šešelja«, kazao je Žigmanov.
Velikim pomakom on je ocijenio ulazak u Vladu Srbije. 
»Kada je u pitanju demokratska participacija hrvatske zajednice, veliki pomak je što smo uspjeli ući u Vladu Srbije, na taj način pokušati u institucionalno primjerenijem okviru ostvarivati interese pripadnika hrvatske zajednice. U tim savezništvima, osim političkih subjekata, civilnog društva, podrške koje ostvarujete od institucija države matičnog naroda, u ovom slučaju Hrvatske, važna točka bila je i suradnja s institucijama srpske zajednice. Ona traje više od 25 godina. To je isto važno jer šaljete poruku da vaše temeljno demokratsko opredjeljenje jeste živo. Svjedočiti normalnost u demokratskom ambijentu jest osnovni nalog za svaki politički subjekt, i u državi u kojoj živite i u širim okvirima. To je vrhunilo potpisivanjem, na ovom simboličnom i vrlo važnom mjestu za hrvatsko-srpske odnose, Deklaracije o trajnoj suradnji koja je odjeknula jer je bilo visoko na margini interesa javnosti ono što se događa u bogatim i plodnim odnosima hrvatskih institucija iz Srbije i srpskih iz Hrvatske. Bilo je to i povodom da se otvorena pitanja između dviju država počnu u institucionalno primjerenom okviru debatirati i da se pokušaju naći rješenja. Odnosi su uznapredovali, stvaraju se okviri da se počne razgovarati i da se pitanja unutar institucija razriješe na način da ne budu više smetnja ili povod za nove napetosti«, kazao je Žigmanov.
»Sada se naša autopercepcija i percepcija nas u društvu mijenja, budući da državna administracija vidi da možemo delegirati ministra koji je intelektualac, istraživač, demokršćanski humanist, koji razumije druge, koji je profesionalac i zna kako institucije funkcioniraju. To je jedan od koraka na putu mijenjanja percepcije o nama. Državna administracija može se osvjedočiti o tome kako Hrvati nisu ‘plemenska skupina’ koja je orijentirana protiv većinskoga naroda već kako su Hrvati zajednica sa svojim izgrađenim institucijama koja želi sudjelovati u procesu donošenja odluka i da mi imamo kapaciteta za to«, kazao je međunarodni tajnik DSHV-a Darko Baštovanović.

Pupovac: Kontinuirana suradnja

Milorad Pupovac podsjetio je da je prošle godine u Golubiću potpisana Deklaracija o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije. 
»Mi smo se na ovom mjestu u ovoj školi u Golubiću obvezali na trajnu suradnju i kontinuirane napore u poboljšanju srpsko-hrvatskih odnosa, kao inspiracija suradnje između dviju država kako bismo osigurali trajnu normalnost i komunikaciju, što je za nas značajno postignuće, jer se godinama ništa nije dešavalo; otvorena se pitanja nisu rješavala i taložile su se negativne poruke. Iako bi neki kazali da to nije mnogo, sve što se postigne može samo biti korisno u daljnjim naporima«, kazao je Pupovac.
​
​Hallman: Kvalitetni odnosi ne stvaraju se preko noći

Voditelj Tajništva Unije Nijemaca iz sjevernog Schleswiga Harro Hallman na skupu je govorio o komparativnim izazovima s kojima se suočavaju prekogranične manjine, a istaknuo je i kako je važno prenijeti iskustva njemačko-danskih odnosa koji su više od stoljeća i pol bili jako negativni, piše Zadarski list.
»Jedan od najvažnijih zaključaka je shvatiti da se kvalitetni odnosi ne mogu stvoriti preko noći, naročito među narodima koji su ratovali jedni protiv drugih. Srbi i Hrvati u puno su kraćem vremenu uspjeli postići ono za što je nama i Dancima trebalo preko stoljeća«, kazao je Hallman. Glavni tajnik organizacije koja predstavlja dansku manjinu u Njemačkoj Jens A. Christiansen rekao je kako je razvoj odnosa između Danaca i Nijemaca od rata i netrpeljivosti godinama razvijan k poštovanju i suživotu. 
»Napretka u odnosima između bilo koja dva naroda ne može biti bez dijaloga i participacije u međusobnim naporima njegova poboljšanja. Nama je trebalo 150 godina da to postignemo. Stoga se fokus ne smije skrenuti s dijaloga, jer manjine trebaju biti dijelom socijalnog dijaloga društva u kojem participiraju, budući da se jedino tako mogu kreirati kvalitetne politike i donositi odluke koje streme ka boljem položaju manjina unutar većinskog društva«, dodao je Christiansen, rekavši kako su socijalne usluge i obrazovni sistem sastavni dio takvog koncepta, kako bi se svake godine mogli susretati u poštovanju i razgovarati o važnim političkim temama.
Uz njih, skupu su prisustvovali i znanstvenici iz Europskog centra za manjinska pitanja iz Flensburga, predstavnici Mreže manjinskih kompetencija iz Njemačke, predstavnica Sveučilišta u Tartuu (Estonija) i znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu. Znanstveni skup u Golubiću organizirali su Udruga za povijest, suradnju i pomirenje Golubić i Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje Novi Sad.
Priredila: Z. V.