Arhiv tekstova

Prioritet: osnaživanje nacionalnih manjina u Europi

U Pečuhu je od 6. do 10. rujna održan 67. kongres FUEN-a, Federalne unije europskih manjina (nacionalnosti), na kojem je, uz brojne organizacije manjina, uglavnom iz zemalja Europske unije, sudjelovalo i izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini predvođeno predsjednikom stranke Tomislavom Žigmanovim. Razlog tome je činjenica da je DSHV ravnopravni član FUEN-a, kao jedna od najstarijih političkih organizacija s područja Srbije koja aktivno sudjeluje u radu Federacije. Domaćin kongresa bila je njemačka manjina u Mađarskoj.
Teme kongresa bile su vrlo raznovrsne, a ticale su se sveobuhvatne političke potpore nastojanjima FUEN-a kako bi se osigurala budućnost i zaštitila prava nacionalnih manjina u europskim zemljama, u vrlo različitim kontekstima u kojima se ona (ne)ostvaruju. 

Manjine u susjedstvu EU

Predsjednik DSHV-a sudjelovao je 7. rujna na prvoj panel raspravi na kongresu, koja se ticala statusa nacionalnih manjina u susjedstvu Europske unije, uz nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, dopredsjednicu Saveza vojvođanskih Mađara i predsjednicu Odbora za europske integracije Skupštine Srbije Elviru Kovács i predsjednika Demokratskog saveza Mađara u Hrvatskoj te saborskog zastupnika Róberta Jankovicsa.
Primjetivši kako »pitanja nacionalnih manjina u zemljama Zapadnog Balkana nije tema koja je česta u javnim debatama, kada je u pitanju taj prostor«, Žigmanov je, na pitanje o europskim integracijama i manjinskim pitanjima u Srbiji, kazao kako »pitanje položaja nacionalnih manjina nije samo stvar političkih konstalacija, regulative i drugih društvenih normi, i nije samo u interesu institucija EU, nego i brojnih država članica koje imaju pripadnike nacionalnih manjina, konkretno u Srbiji«. On je iznio ocjenu kako sve zemlje Zapadnog Balkana na visoko prioritetnoj poziciji imaju europske integracije. »Sve su te države donijele neku vrstu institucionalnih aranžmana kada su u pitanju manjinske samouprave i demokratska participacija pripadnika nacionalnih manjina. U slučaju Srbije to su nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Ostvarivanje manjinskih prava postalo je točka po kojoj se referira napredak određene zemlje kada je u pitanju ostvarenost europskih integracija«, dodao je Žigmanov kazavši da dodatni mehanizam postoji i u bilateralnoj zaštiti pripadnika manjina. Žigmanov je dodao i kako je politička elita manjinskih zajednica iznadprosječno, gotovo plebiscitarno opredijeljena za europske integracije. »Građani iz manjinskih zajednica u pristupanju EU vide prednost života u uređenim državama«, kazao je on.
Odgovarajući na pitanja o sprječavanju govora mržnje, predsjednik DSHV-a kazao je kako rješenje vidi u osnaživanju politika integracije onih društvenih grupa koje su objekti govora mržnje. 
»Empirijski dokaz možete vidjeti u pripadnicima hrvatske zajednice, koji su bili visoko negativno targetirani kada je u pitanju razdoblje prije nego sam postao ministar. Integracija, s kojom je povezana demokrtatska participacija, snažna je brana negativnoj percepciiji i statusu neprijatelja u društvu. Naravno da to nije jedini mehanizam u borbi protiv govora mržnje. Jedini je način snažno pravno sankcioniranje govora mržnje kao društveno nepoželjne i štetne pojave«, rekao je on.

Ideološka pluralnost i zajednički principi zaštite manjina

Darko Baštovanović, međunarodni tajnik DSHV-a, kazao je kako je ovaj kongres jedan od najvažnijih događaja za DSHV. 
»Unutar samoga FUEN-a postoji pluralnost kada je u pitanju ideološka opredijeljenost, ali vjerujemo kako smo svi suglasni oko temeljnih principa kao što je demokracija, vladavina prava i zaštita ljudskih i manjinskih prava, te potpuna opredijeljenost za članstvo naših domicilnih država u EU. Suglasni smo kako bez univerzalnih ljudskih prava ne postoje čak ni elementarni uvjeti za unaprjeđenje položaja nacionalnih manjina. Istodobno snažimo i našu komunikaciju s predstavnicima Hrvata iz europskih država te, kao stranka s višedesetljetnim iskustvom u FUEN-u, stojimo na raspolaganju i našim kolegama iz manjinskih zajednica u Srbiji i hrabrimo ih da se uključe u ovakav vid međunarodnih procesa.«
Plenum kongresa napose se založio za snaženje komunikacije vlasti s predstavnicima autohtonih manjina, te se, obraćajući se Europskom parlamentu, nanovo založio za prihvaćanje inicijative Minority SafePack. Izaslanstva su, u prigodi 30 godina postojanja institucije visokog predstavnika OSCE-a za nacionalne manjine, pozvala na produbljivanje partnerstva s FUEN-om u osnaživanju manjina.
M. T.