Arhiv tekstova

»Zajedno smo jači!«

Moram priznati da sam tek nedavno, početkom ovog mjeseca, prvi put čuo da postoji »Proces Brdo-Brijuni«; zapravo kada je predsjednik naše Republike otputovao u Skoplje na sastanak (održan 11. rujna) ovakvog naziva. Odmah mi je bio čudan naziv »Brdo-Brijuni«, jer sam se sjetio da je naš jedini maršal svojevremeno bivao na Brdu kod Kranja, ali i na omiljenim mu Brijunima je imao svoje rezidencije. Brdo kod Kranja je nekadašnji dvorac. Palo mi je na um da neki možda žele slijediti maršalov put, da na neki način obnove SFRJ! Najbrže mi je bilo da konzultiram internet i saznao sam da je inicijativa kasnije nazvana »Proces Brdo-Brijuni« ۛzapočeo prvim sastankom održanim 2013. godine na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja. »Osnovni cilj tog procesa je puna integracija zemalja regije u Europsku uniju, stabilizacija situacije na Zapadenom Balkanu kroz jačanje regionalne suradnje i rješavanje otvorenih pitanja. Lideri zemalja Brdo-Brijuni procesa sastaju se najmanje jednom godišnje«, navodi se na »netu«. Nekako nisam bio zadovoljan ovakvim objašnjenjem pošto sam stalno pratio događanja na prostoru bivše zajedničke domovine. Nikako ranije nisam čuo za ovakvu inicijativu naših dviju republika, sada već i članica EU. Nastavio sam potragu za događanjima prije dva desetljeća, kada su Hrvatska i Slovenija imale neke rasprave oko  razgraničenja i blokada Hrvatske od Slovenije. Tadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor i njegova kolegica iz Hrvatske Jadranka Kosor iz tih razloga 2010. godine sastali su se na sastanku nazvanom »Proces Brdo« koji je održan u dvoru na Brdu (pored Kranja). Sporazumom je okončana slovenska blokada Hrvatske, a Pahor je pokušao ponuditi arbitražu kao model za rješavanje sličnih sporova u regiji. To je trebalo rezultirati jačanjem suradnje i povjerenja u regiji, što je ujedno i jedan od ključnih preduvjeta za napredak na putu k EU. Sedam godina kasnije (2017.) jedne novine ocjenjuju: »Nakon osam godina, rezultat te zapadnobalkanske diplomatske inicijative nije naročit. ‘Proces Brdo’ u međuvremenu je preimenovan u ‘Proces Brdo-Brijuni’, a inicijativa je dobila snažnu podršku, prije svih Njemačke i Francuske. Pa ipak, nijedan spor nije riješen, a nepovjerenje na Balkanu danas je veće nego prije osam godina«. Riječ je o neprihvaćanju Hrvatske međunarodne arbitraže u graničnom sporu sa Slovenijom. Njemačke novine ocjenjuju: »Proces Brdo-Brijuni na izdisaju!«.

Oživjeli proces

Nijemci su pogriješili (nitko nije bez greške) i »Proces Brdo-Brijuni« je održan ovoga puta u Sjevernoj Makedoniji. Domaćini sasanka bili su predsjednici Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije (Stevo Penderovski, Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar). Na Samitu su sudjelovali i predsjednici Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Komšić, Bećirović i Cvijanović. O sastanku predsjednik Milanović je naglasio kako je to »jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU-a«. U zajedničkoj deklaraciji nakon samita u Skoplju se, između ostalog, navodi da i EU i Zapadni Balkan trebaju biti spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine. Čulo se i da predsjednici Slovenije i Hrvatske ne podržavaju navodni prijedlog francuskog predsjednika Macrona za »Europu u različitim brzinama«. Stav presjednice Slovenije je da sve članice EU-a imaju jednake vrijednosti. Naš predsjednik je izrazio malo skepse oko ovog datuma rekavši: »To su lijepe želje«. Nadalje, u Deklaraciji samita piše: »S obzirom na kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu i njezin učinak prelijevanja na Zapadni Balkan, ponavljamo potrebu za snažnom, otpornom i uključivom Europskom unijom, sa zapadnim Balkanom kao njenim dijelom«. 

Situacija naše zemlje se usložnjava

Prostor koji obuhvaća »Proces Brdo-Brijuni« je u stvari prostor bivše SFRJ proširen s Albanijom. Moja pretpostavka je da je naš predsjednik upravo zbog ovog prihvatio poziv i postigao je da Deklaracija ne sadrži ništa konkretno u svezi naše druge (južne) pokrajine, samo toliko da će dijalog između Beograda i Prištine biti nastavljen u Bruxellesu. Dijalog je bio neuspješan, uz međusobne optužbe zbog neuspjeha. Ovih dana održava se godišnja konferencija Ujedinjenih naroda, s glavnom temom »Rat u Ukrajini i klimatske promjene«. Naš predsjednik će aktivno sudjelovati, sigurno će spomenuti problem druge (južne) pokrajine. Poljska, Mađarska i Češka ponovo su u sukobu s EU zbog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Pitam se je li možda sazrelo vrijeme za sastanak »Višegradske četvorke« i sudionika »Proces Brdo-Brijuni« o razgovoru o stvaranju neke nove konfederacije na tlu Europe?