Arhiv tekstova

Katolička oaza u Pančevačkom ritu

U maloj crkvi Uzvišenja svetoga Križa u Borči proslavljeno je 17. rujna proštenje. Svetu misu pred za ovakvu sredinu dobrim brojem vjernika služio je generalni vikar Beogradske nadbiskupije preč. Róbert Pastyik, u koncelebraciji sa službujućim svećenikom, vojnim katoličkim kapelanom u Vojsci Srbije Goranom Avramovim.
Kao gost, na poziv župljana, misi je nazočio i zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić, koji se susreo s tamnošnjim župljanima. 
»Dužnosnici naše zajednice nisu do sada posjećivali ovo mjesto, gdje se Hrvati i katolički vjernici vrlo žilavo drže. Sa svećenicima koji ondje službuju dogovorio sam posjet i suradnju na uređivanju župnog doma, koji bi, po uzoru na druge u Banatu, mogao biti središte okupljanja zajednice. Susreo sam se i s predsjednikom mjesne zajednice i najavio službeni posjet«, kaže Kaurić.
Borča je jedno od najstarijih i najvećih naselja u Pančevačkom ritu, međurječju Tamiša, Karašca i Dunava u južnom Banatu. Prvi puta se spominje u XV. stoljeću. Geografski pripada Banatu, a nalazi se na teritoriju beogradske općine Palilula. Crkveno-pravno je u Zrenjaninskoj biskupiji i, zapravo, čini njezinu prostorno najveću župu. U Borči, među više od pedeset tisuća žitelja, živi i oko 30 katoličkih obitelji, uz nekoliko mješovitih, kako nam je potvrdio vlč. Avramov. Mise se služe redovito nedjeljom i blagdanima u 10.30 sati, a o velikim blagdanima crkva je puna svijeta.
Hrvatska prezimena Firez, Restak, Garić svjedoče o podrijetlu ovih ljudi, a i neka druga koja se podudaraju s ostalima u južnome Banatu. Istraživanja nisu nedvosmisleno potvrdila podrijetlo ovdašnjih Hrvata, ali u suvremenom su periodu borčanski Hrvati najviše povezani sa susjednim Opovom.
Crkvica Uzvišenja svetog Križa sagrađena je 1905. i jedna je od tri u Zrenjaninskoj biskupiji gdje je liturgijski jezik samo hrvatski. 
M. T.