Arhiv tekstova

Idealno ili legalizacija postojećeg stanja u medijima?

Ministarstvo informiranja i telekomunikacija organiziralo je javnu raspravu u više gradova o dva medijska zakona: Nacrtu Zakonu o javnom informiranju i Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima. Posljednja javna rasprava održana je u Novom Sadu prošlog petka, 6. listopada, a rok za dostavljanje primjedbi, prijedloga i sugestija istekao je 7. listopada. 
»Ova dva zakona izrađena su sukladno Strategiji razvoja sustava javnog informiranja do 2025. godine i Europskom direktivom o audio-vizualnim medijskim uslugama. Mnoge stvari su dobro definirane, između ostalog u potpunosti je definiran postupak projektnog sufinanciranja i prvi puta je definirano uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava za praćenje sufinanciranja projekata. Imat ćemo u potpunosti transparentno sufinanciranje projekata iz područja javnog informiranja«, kazao je ministar informiranja i telekomunikacija Mihajlo Jovanović. 
Novina je i formiranje inspekcijske službe koja će kontrolirati primjenu zakona i propisa u području medija. Govoreći o Nacrtu zakona o elektroničkim medijima ministar je kazao da se od 130 članaka zakona 50 odnosi na redefiniranja REM-a. 
»Prijedlog je da od devet članova Vijeća REM-a sedam predlažu profesionalna udruženja, a preostala dva člana povjerenik za zaštitu ravnopravnosti i pučki pravobranitelj«, kazao je u uvodnom izlaganju ministar informiranja.

Privid slobode i neovisnosti

Predsjednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa u prvi plan istaknula je da medijski radnici rade težak i nesiguran posao, za male i neredovite zarade. 
»Mnogi rade godinama na ugovor, novinari trpe cenzuru i autocenzuru. Poslodavci koji ne mogu ispoštovati minimum uvjeta za rad neka zatvore svoje medije«, kazala je Čabarkapa. 
Ona je dodala da je projektno sufinanciranje problematično, jer sve dok novinari i vlasnici medija budu dijelili novac bit će sukoba interesa i korupcije. 
»U ovom trenutku ne postoji politička volja da se to promijeni ili barem da se uradi nešto na poštovanju radnih prava novinara«, kazala je Čabarkapa.
Predsjednik Nezavisnog društva novinara Srbije Željko Bodrožić je nakon javne rasprave u Novom Sadu za agenciju Beta kazao da je javna rasprava o medijskim zakonima »šarada«, ali da medijska udruženja podnose primjedbe pokušavajući političkoj eliti objasniti kako je postojanje neovisnih medija preduvjet demokratizacije društva. 
»Mi tražimo da novac iz javnog proračuna više ne dobivaju mediji koji flagrantno neprestano krše Kodeks novinara Srbije i ne služe nepristrasnom informiranju građana i ne rade u javnom interesu, nego rade propagandu i u interesu vladajuće partije«, precizirao je Bodrožić za Autonomiju.

Informiranje na jezicima manjina

Nacrt Zakona o javnom informiranju donosi i neke novine koje se tiču medija na jezicima nacionalnih manjina. Kako je rečeno u obrazloženju, načela rada usuglašena su s načelima javnih medijskih servisa, jer se sredstva za ove medije dobivaju iz javnih prihoda. Predloženo je usvajanje internog etičkog kodeksa koji usvajaju osnivač i izdavač medija. Novina je pribavljanje mišljenja redakcije pri izboru glavnog urednika i određeni su kriteriji za izbor članova organa uprave i zastupnika izdavača.
O odrebama Nacrta Zakona o javnom informiranju koje se odnose na manjinske medije nije bilo rasprave od strane novinara i medijskih udruženja. Jedine primjedbe na javnoj raspravi upućene su iz Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine. 
»Tražimo da se briše članak u kome je navedeno da članovi tijela upravljanja izdavača medija ne mogu biti članovi nacionalnog vijeća, nositelji javne funkcije u političkoj stranci ili osobe koje mogu biti u sukobu interesa. Predlažemo da izuzev predsjednika i članova IO vijeća nacionalne manjine svi ostali članovi mogu biti i članovi tijela upravljanja«, kazala je članica IO Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine Erika Kabók. 
Kabók je kazala i da je omogućavanje medijskim radnicima da tajnim glasovanjem izraze mišjenje o kandidatima za urednika prevladano i neprihvatljivo i ne smije biti obvezujuće. Prijedlog je da se ta stavka briše iz Nacrta Zakona o javnom informiranju. Sporno je i traženo iskustvo od pet godina upravljanja medijima za izbor odgovorne osobe, pa je Kabók predložila da se to briše i zamijeni upravljačkim iskustvom u bilo kom području. 
Z. V.