Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Miroslav Krleža HRVATSKI BOG MARS (»Svjetlost«, Sarajevo 1985.)

Miroslav Krleža je kao novelist bio vezan za Prvi svjetski rat. Zbirka novela »Hrvatski bog Mars« snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Rat je bezuvjetno jedna od prvih i najopsesivnijih Krležinih tema, kojom se intenzivno bavi i u prozi i u dramama.     Zbirka novela »Hrvatski bog Mars« (1922., a potpuna i konačna varijanta 1933. godine), zacijelo je jedna od najsnažnijih, umjetnički najvrjednijih antiratnih knjiga u europskim književnostima. Te novele skupile su u svojim likovima svu tragiku i sve rane hrvatskih ljudi, koji su stoljećima ratovali i krvarili. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom »Vučjak« i »U logoru«.
    Pisane u tijeku i neposredno po završetku Prvog svjetskog rata, Krležine novele važne su i kao trenutak u razvoju i preobražaju njegove pripovjedačke umjetnosti i kao međaš u razvoju hrvatske međuratne proze. Krleža uspijeva prevladati opisno pripovjedački moment i često balast naše prozne tradicije – klasično realističku opisnost, u korist zgusnutog, smisleno i emotivno višedimenzionalnog izraza suštine nekog zbivanja, odnosno stvarnosti. Autor nas s nekoliko neophodnih informacija uvodi u samo žarište problema direktnim suočavanjem sa situacijom u razvoju.
    Krleža ne opisuje, on izražava: »A sve je to bilo teško. Jer: orati je teško. Vol je vol, a svinja je svinja, i njima treba sve da se postavi gotovo. I slame i sijeno i sječka i djetelina! Gnoj treba da se ispod njih ostruže i da se nastre i da se marva očešlja, a mora se sve to, mora se, jer ako se propusti jedan jedini dan, već je eto drugi zinuo kao propast, pak se zato mora!« (Bitka kod Bistrice Lesne, str. 10.). Dakle, umjesto da opisuje, Krleža stvara uspjelu, zbog svoje asocijativnosti, razgranatu sliku kao izraz prisustva određene stvarnosti. Krleža ostvaruje i sažimanje zvuka i pokreta i na taj način stvara ambijent radnje.
    Miroslav Krleža je aktivni pripovjedač koji se i emotivno i intelektualno opredjeljuje, ljudski angažira. Zbirka »Hrvatski bog Mars« sadrži sedam novela u kojima je stvarnost postavljena neprijateljski prema svim junacima. Novele iz ove zbirke autentično i plastično izražavaju kaos na frontu, zbrku misli i zbunjenu kretnju ljudi koji su se u tom paklu zatekli. Sve novele pune su primjera izraza životne nesuvislosti, razdrobljenosti i meteža. Ekspresivne slike, koje su ispunile svijet Krležinih novela, potvrđuju kako Krleža uvijek pronalazi adekvatan jezični materijal i jezičnu strukturu da izrazi zbivanje i situaciju, da predstavi atmosferu i da u događaje i sudbinu uklopi i smjesti, odnosno izrazi čovjeka i njegovu složenost.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika