Arhiv tekstova

Prve brazde organske poljoprivrede

U okviru Međunarodnog festivala organskih proizvoda Biofest, kojeg su prošloga tjedna 19. put organizirali Udruženje Terra’s i Otvoreno sveučilište iz Subotice, u četvrtak, 12. listopada, u Eko centru na Paliću održano je predstavljanje autobiografije Vita Organica prof. dr. Tereze Horvat Skenderović, koja je, osnivajući 1990. godine spomenuto udruženje, ispisala povijest razvoja organske proizvodnje na našim prostorima.

Poticaj proizvođačima 

Vita Organica tiskana je u nakladi subotičkih udruženja Terra’s i Organic Control System, a prema riječima autorice Tereze Horvat Skenderović nastala je iz njene želje i stremljenja da rekonstruira inserte iz svog života, ali i dostignuća, uspjehe, poraze, zablude u realiziranju projekta organske hrane i njegovog utjecaja, odnosno prisutnosti u našim životima. 
Navodeći kako je oduvijek smatrala da su zdravlje i hrana ključna obilježja našeg života, ona je istaknula da je Vita Organica za nju više od novog koncepta proizvodnje hrane. 
»Ona je okrenutost ka prirodi, okrenutost sebi, pojedincu, zajednici. To je za mene optimizam, slavljenje života u svim njegovim segmentima. Vita Organica nudi samo jedan od mogućih puteva koji vode do kvalitetnijeg, zadovoljnijeg života, ali ne materijalnim bogatstvom i moći. Ona je za mene jedno malo svjedočanstvo o tome da za sve što je doista vrijedno u životu ne postoje prečice. Voljela bih kad bi ova knjiga našla put do onih koji proizvode organsku hranu, mogla bi im biti neka vrsta podrške ili ohrabrenja. Voljela bih da u vremenima koja dolaze i koja će, nadam se, obilježiti daleko veće korištenje organske hrane, ova knjiga svjedoči o počecima i vremenu kada smo zaorali prve brazde organske poljoprivrede u ovoj regiji. Voljela bih da ova moja životna priča bude poticajna za one koji imaju energije, snage, hrabrosti da zakorače u ovo područje i da se iskažu u njemu«, navela je Horvat Skenderović.
Prigodom predstavljanja svoje knjige, autorica se kratko osvrnula i na nastajanje Terra’sa. 
»Terra’s je nastajao, rekla bih, u ružnim, prljavim, tjeskobnim vremenima, kada se raspadao jedan društveni sistem, kada se urušavala država. Možda je nastao iz inata, očaja, traganja za nekim pribježištem, oazom mira, rada i življenja. U vremenu kada su mnogi posrnuli, opredijelila sam se da sa svojim suradnicima, po uzoru na pozitivne međunarodne primjere, usvojimo dva modela proizvodnje hrane po ekološkim principima – model organske poljoprivrede i biodinamični model proizvodnje hrane. Najveća vrijednost u ovome što smo radili u proteklom periodu je to što smo potaknuli druge proizvođače, korisnike, simpatizere, koji su imali osjećaj, viziju da organska poljoprivreda ima svoju budućnost. Zahvaljujući jednom sretnom spoju entuzijazma, smjelosti, upornosti, ali i izuzetne profesionalnosti, Terra’s je ipak uspio odraditi taj najteži pionirski posao na uvođenju novog koncepta proizvodnje hrane. Prokrčio je, a potom trasirao organski put svima ostalima, ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, već i u regiji.«

Organska hrana i dalje mislena imenica

Urednik knjige Vita Organica prof. dr. Boško Kovačević, sociolog, koji je imao veliku zaslugu u osnivanju Terra’sa, naveo je nekoliko izazova s kojima se kao urednik morao nositi.
»Prvi izazov bio je kako ’pomiriti’ životopis i organsku hranu i dovesti ih u neki sklad. Pokušao sam inzistirati na tome da se osvijetli ono što je neki vid generiranja Terezinog opredjeljenja da se više od četvrt stoljeća bavi organskom hranom te razvijanje te priče i to od početaka u jednom ružnom vremenu. To je tada, rekao bih, bio svojevrsni cinizam. Tu su se okupili ljudi koji pričaju o organskoj hrani, o kvaliteti života, a ti braniš golu egzistenciju. E tu vrstu dilema sam pokušao kao urednik istaknuti i da se vidi da nije slučajno s neba pala organska hrana. Drugi izazov oko kojeg sam se dosta lomio kao urednik je prije svega traganje za odgovorom zašto Terra’s, odnosno organska hrana nije postala proizvodni sistem. Zašto to nije uspjelo ući u tu proizvodnu dimenziju društva? On je ostao na nivou građanskih ideja i inicijativa civilnog društva. Terra’s je odradio taj dio upoznavanja svijeta, pokušaja da napravi neku infrastrukturu oko korištenja, plasmana itd., ali do dan-danas nije ozbiljno ušao u proizvodnju«, rekao je Kovačević dodajući kako Srbija ima manje od 1 posto površina (oko 8.600 hektara) pod organskom proizvodnjom, dok primjerice u Austriji, Italiji ili Danskoj iznosti oko 10-15 posto. 
»Onda sam uvidio da organska hrana nije profitna igra, ona ne nosi novac, jednostavno nije predmet bavljenja ljudi koji će proizvoditi te i te kontingente znajući da će ostvariti neki profit. To je taj održivi razvoj što je nažalost za ovo društvo još uvijek mislena imenica. Kao što je bila ‘90-ih godina, plašim se da je dobrim dijelom i danas organska hrana mislena imenica. Tu sad ide taj treći izazov, pokušati na jedan blagi način, prije svega kroz Terezine ispovijesti, prenijeti to traganje za smislom, to individualno i socijalno dostojanstvo koje organska hrana nosi u sebi«, naveo je Kovačević izražavajući žalost što je Terra’s ostao na nivou lokalne priče, te istaknuo da nema organske proizvodnje bez potpore države. 
Na koncu je rekao da knjigu Vita Organica doživljava kao stožernu knjigu, onu koja traži druge knjige, nove naslove, nove autore, ukoliko se želi razvijati »organska priča« i uvjeriti ljude da moraju voditi računa, »jer je hrana ozbiljan konstituent naših života«. 

Nevelika, ali značajna studija

Jedan od recenzenata knjige je prof. dr. Duško Radosavljević, politolog, sveučilišni profesor, koji je Terezu Horvat Skenderović nazvao veterankom civilno-društvenog pokreta, jednom od pionirki zalaganja za zdravu, organsku hranu, ali i osobom koja s ekipom suradnika s Otvorenog sveučilišta Subotica ima veliku zaslugu što spomenuta institucija nosi epitet rodnog mjesta nevladinog sektora u Vojvodini, a i šire. Ona je, kako je rekao, kao visprena djelatnica napisala neveliku, ali značajno bitnu studiju kojom je pokazala što je radila i podsjetila nas koliko je to bilo bitno i koliko je to još bitno. Ona nas je, dodao je, opomenula da smo i mi ostali mogli ponešto uraditi, a ne samo sjediti sa strane, uraditi nešto dobro prije svega za sebe, a onda i za svoju bližu i širu okolinu.
Radosavljević je ukratko i predstavio sadržaj Vita Organice:
»Tereza je svoju studiju u knjizi podijelila u četiri cjeline, gdje nam prvo pokazuje svoju osobnu iskaznicu (tko je, što je, odakle je, kamo je htjela ići, kako se i zašto opredijelila za svoju misiju). Drugu cjelinu je posvetila organskoj proizvodnji hrane i svemu onom što je radila u ovom području. Imajući u vidu gdje živimo, kakvi su uvjeti, dojam nam je da je ona uradila mnogo, ne zaboravljajući mnoge koji su pomagali njenim aktivnostima. Tu dolazimo do trećeg dijela gdje se nalaze iskazi mnogobrojnih njenih suradnika od kojih možemo saznati o veličini njenog pothvata, njenim dometima i pretpostavljenim aktivnostima za budućnost. Tu vidimo da je bila široko prihvaćena i podržavana od mnogih kvalitetnih djelatnika koji su prepoznavali njen aktivizam, profesionalizam i posvećenost. U četvrtom dijelu nalazi se kronologija Udruženja Terra’s od 1990. do 2023. Ovaj dio se prigodno završava i osvrtom na njenu znanstvenu i stručnu aktivnost.«
Radosavljević je naveo i da je autorica sačinila neveliku studiju, punu značaja kao podsjetnik na vrijeme kad se mnogo više radilo nego danas, kad se razmišljalo o razvoju ove oblasti i civilno-građanskog društva. Ona je, dodao je, u okviru svog područja tražila odgovore, a »sada možemo reći da je mnoge i našla i zato je ova studija višestruko korisna.«
Knjiga Vita Organica može se kupiti u prodavaonici zdrave hrane Bioteka u Subotici (Trg Jakaba i Komora 7/6), po cijeni od 900 dinara.
Ivana Petrekanić Sič