Arhiv tekstova

Žigmanov: Početak komemoriranja ubijenih Hrvata u progonima 1990-ih

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ističe kako se Hrvati u Vojvodini 2. studenoga, na Dušni dan, sjećaju svojim mrtvih vjernih, među kojima i »onih koji su u razdoblju od 1991. do 1995. iz naših zajednica nasilno otrgnuti, te su, u sustavnoj kampanji zastrašivanja i protjerivanja, čiji je cilj bio da Hrvata ne bude, napose u Srijemu i jugozapadnoj Bačkoj, ubijeni ili, kako se službeno vodi, ‘nestali’«.
Dodaje se i kako se DSHV desetljećima bori da žrtve iz toga vremena koje je hrvatska zajednica, bez ikakvoga povoda, morala pretrpjeti, ne izblijede, da ne ostanu nepoznate ili bezimene.
»Tako što činimo jer se držimo uvjerenja da je iskazivanje pijeteta nevinim žrtvama pravo i obveza nas živih, gesta utjehe za obitelji te važna civilizacijska poruka o neponovljivosti zločina. Komemorativne prakse, ipak, iz različitih razloga, kada su u pitanju žrtve Hrvata iz Srijema i jugozapadne Bačke podnesene prije 30 godina, do sada nisu postojale«, navodi se u priopćenju.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je stoga 2. studenoga posjetio groblje u Kukujevcima i položio kod središnjeg križa bijeli cvijet, simbol poštovanja i sjećanja na nevino stradale Hrvate, žrtve iz ovoga razdoblja, i pomolio se za njih.
»Za Matu Abjanovića, Ivicu Abjanovića, Krešimira Hercega, Živana Marušića, Franju Matijevića, Jozu Matijevića, Anu Matijević, Mijata Štefanca, Stevana Guština, Stevana Koršlaka, Ivana Janičeka, Mariju Tomić, Agicu Oskomić, Nikolu Oskomića, Mariju Purić, Ivana Valovića, Petra Rukavinu, Živka Litrića, Stevana Đurkova, čije su sudbine makar djelomice poznate, i za druge, o čijem ‘nestanku’ postoje samo oskudne informacije. Učinio je to u kršćanskoj nadi, ali i vjerujući da će društvo u Srbiji prepoznati zajedničku potrebu za sjećanjem na ubijene Hrvate, te da će ovo biti prvi korak u uređenju memorijalnih mjesta i uvođenju redovitih komemorativnih praksi u vremenu koje je pred nama. Također, iskazao je uvjerenje da oni koji su za protjerivanje Hrvata pravomoćno osuđeni ne bi smjeli biti aktivni dionici političkog života u Srbiji danas«, zaključuje se u priopćenju.
H. R.