Arhiv tekstova
Fondacija Laze Mamužića, Rajić u Banatu
9. prosinca 1922. – Subotičke novine pišu da je 1. prosinca grupa mladih ljudi u Subotici napala franjevačkog gvardijana Josipa Rukavinu u njegovom uredu. Naime, gvardijan je toga dana služio zadušne mise s grobom-katafalkom, što je isprovociralo njegove napadače. Prvi prosinca je naime između dva svjetska rata slavljen kao dan ujedinjenja Kraljevine SHS i napadači su zbog toga smatrali da se grob-katafalk ne uklapa u ikongrafiju.
10. prosinca 1933. – Jugoslovenski dnevnik donosi tekst Stipana Matijevića, kraljevskog bilježnika u Subotici. Matijević je bio prvi gradonačenik Subotice poslije Prvog svjetskog rata. U svom članku Matijević se kritički osvrće na bunjevačke prvake Lajču Budanovića i Blaška Rajića, koji su igrali vidnu ulogu u priključenju Subotice Srbiji 1918. i osnivanju Bunjevačko-šokačke stranke 1920. Matijević, koji je tih dana bio gradonačelnik Subotice (1918. – 1920.), tvrdi da je Blaško Rajić vodio tajne pregovore s Lajčom Budanovićem u njegovoj rezidenciji (sv. Terezija) o smjeni gradonačelnika. Matijević također tvrdi da se tih godina protivio hrvatskim aspiracijama Lajče Budanovića i Blaška Rajića.
11. prosinca 1932. – Jugoslovenski dnevnik piše da je Lazo Mamužić, dobrotvor i dugogodišnji gradonačelnik Subotice (od 1884. do 1902.), ostavio veliku fondaciju za bunjevačke studente i rimokatoličku crkvu. Dana 16. prosinca održat će se njemu i njegovoj supruzi rekvijem u Franjevačkoj crkvi.
12. prosinca 1936. – Dan piše da će sportski klub Bačka u Subotici, jedan od najstarijih nogometnih (loptačkih) klubova na prostoru bivše Jugoslavije, održati 12. prosinca proslavu 35. godišnjice svog postojanja. Zbog financijskih poteškoća Bačka će prirediti čajanku s prigodnim programom u Koncertnoj sali Gradskog kazališta.
13. prosinca 1924. – Hrvatske novine pišu da je predsjednik Vojvođanske pučke stranke Blaško Rajić boravio u Banatu. Rajić se savjetovao sa svojim pristašama u Banatu o sastavljanju kandidatske liste u banatskim okruzima.
14. prosinca 1945. – Hrvatska riječ piše da će 15. prosinca biti svečano otvorenje obnovljenog Hrvatskog prosvjetnog doma u Subotici. Hrvatski prosvjetni dom otvoren je 1930. u Harambašićevoj ulici broj 4. Bio je stjecište rada svih hrvatskih kulturnih udruženja, a kasnije Hrvatske kulturne zajednice (osnovane 1936. u prostorijama Subotičke matice). Za vrijeme okupacije Hrvatski prosvjetni dom je stradao od mađarske i njemačke vojske. Prilozima pojedinaca i zajmom skupljena su potrebna sredstva za obnovu Doma. Svečana akademija bit će održana u velikoj dvorani kazališta. Pozdravni govor održat će Matija Evetović. Na programu su i dvije recitacije, dvije točke solo pjevanja, a zborno pjevanje održat će HPD Neven. Nastupat će i Subotička filharmonija.
15. prosinca 1933. – Jugoslovenski dnevnik piše o Franji Vojniću Zeliću, međuratnom gradonačelniku Baje (Mađarska), koji je promijenio prezime u Borbiró (Ferencz Borbiró). Prije nego je postao gradonačelnik Baje (za vrijeme Prvog svjetskog rata) bio je glavni bilježnik grada Subotice. Franjo Vojnić Zelić se 1931. stavio na čelo akcije za pomađarivanje imena i prezimena slavenskog življa (Srba, Slovaka, Hrvata itd.) u Baji i Bajskom trokutu.
