Arhiv tekstova

Žigmanov: Ustav Srbije zasnovan na ljudskim pravima

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov povodom 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava i 75 godina od donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, izjavio je da zaštita ljudskih prava treba biti opredjeljenje svakog pojedinca i države.

Opredjeljenje države

Žigmanov je naglasio da je Srbija kroz povijest posvjedočila kako je država posvećena vrijednostima koje će kasnije i u Univerzalnoj deklaraciji biti ustanovljene kao univerzalne.
»Često je braneći slobodu i dostojanstvo svakog čovjeka, podnosila žrtve ravne mnogo većim državama. Svojim najvišim pravnim aktima garantirala je slobodu i ljudsko dostojanstvo svakom«, dodao je on.
Ministar je istaknuo i da Ustav Srbije počiva na vrijednostima i konceptu ljudskih prava i već u svom prvom članu eksplicitno utvrđuje kako je Srbija država »zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokracije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti europskim principima i vrijednostima«.

Zahvalnice partnerima

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo je u Pedagoškom muzeju u Beogradu organiziralo svečanost na kojoj je Žigmanov dodijelio zahvalnice partnerima iz javne uprave, medija, civilnog društva, lokalne samouprave, akademske zajednice. Zahvalnice su dobili i iz drugih organizacija i institucija, kao i istaknuti pojedinci za podršku unaprjeđenju ljudskih prava u Srbiji.
Obraćajući se okupljenima, Žigmanov je naglasio da je Ministarstvo tijekom prošlih godinu dana sve aktivnosti usmjeravalo na to da uvijek podsjećaju na vrijednosti i vizije koje su sadržane u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Vjerojatno najznačajnija od svih aktivnosti, dodao je, bila je ratifikacija Opcionog protokola uz Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kako je bilo i obećano prošle godine upravo na ovaj dan.
Stalna koordinatorica UN-a u Srbiji Françoise Jacob u svom je obraćanju podsjetila kako je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima donijeta poslije dva svjetska rata, Holokausta, razaranja od atomskih bombi, velike ekonomske krize tadašnjeg svijeta i kolonijalne eksploatacije, te naglasila da ljudska prava trebaju biti u centru ne samo ovakvih govora već i politika i zakona, kao i njihove primjene.
Međunarodni dan ljudskih prava u svijetu počeo se obilježavati 1950. godine, dvije godine nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Deklaracija ima trideset članova, a najznačajnije vrijednosti koje štiti su pravo na život, slobodu i sigurnost ličnosti, pravo na obrazovanje, liječničku njegu, zaposlenje, socijalnu sigurnost, slobodu od torture, slobodu mišljenja i vjeroispovijedi.
H. R.