Arhiv tekstova

»Želimo vas institucionalno ojačati«

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov sa suradnicima primio je u Domu stranke u Subotici u petak, 15. prosinca, predstavnike Hrvatske zajednice županija koji su bili u posjetu Subotici radi potpisivanja Pisma namjere o uspostavljanju suradnje između Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV). 
Žigmanov je u kontekstu izbora (koji su održani u nedjelju) predstavio županima i županici društveni kontekst i uvjete u kojima stranka djeluje.
»Nadamo se dobijanju mandata, ali ćemo živjeti i ako ne uspijemo. Infrastruktura stranke je skupa igra, ako ste zastupnik u skupštini dobivate 5.000 eura mjesečno što nam omogućuje pokrivanje minimalnih troškova i minimalnih kadrovskih resursa koji mogu obdržavati sustav, svi ostali smo volonteri. Ako pak nemate skupštinskog zastupnika, jedan vijećnik u gradskoj skupštini u Subotici vam donosi tek 50 eura mjesečno, a troškovi hladnog pogona stranke su vam 1.000 eura mjesečno, a jedna sjednica vijeća zbog teritorijalne disperziranosti vam je 2.000 eura. Ako nismo zastupljeni u Skupštini Srbije, onda ne baš da držimo katanac u vratima, ali vrlo teško to uspijevamo uraditi, no obično imamo malo ušparanih novaca pa premošćavamo te situacije«, rekao je Žigmanov.
Istaknuo je kako ne otvaraju pitanje reciprociteta i ne žele modele koji su uspješni u Hrvatskoj dovoditi u pitanje, ali očekuju da slični modeli političkog predstavljanja nacionalnih manjina budu uvedeni i u Srbiji, što do sada nije riješeno. Dodao je i kako su neprikosnoveni i suvereni kada je u pitanju povjerenje unutar hrvatske zajednice, jer je na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće lista stranke osvojila svih 29 mjesta.
Zahvalio se županima na pomoći od 15.000 eura koju će tijekom iduće godine svaka županija dati u vidu pomoći HNV-u.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić je rekao kako je HZŽ, u kojoj sudjeluju sve županije bez obzira na političku različitost, ove godine obilježila 20 godina od osnutka, te da se bore ne samo za interese svojih regionalnih i lokalnih sredina već pomažu i hrvatskim nacionalnim zajednicama izvan Hrvatske. 
»Poželio bih vam da imate ista prava kao što manjinske zajednice imaju u Hrvatskoj. Poznato nam je s kakvim izazovima se susrećete, okviri u kojima mi živimo su različiti, dobrim dijelom preuzeti iz EU, i manjine kod nas imaju veći upliv u sve razine vlasti nego kod vas. To doseže do svih segmenata života, od zapošljavanja do participacije u vlasti«, rekao je Marušić te izrazio nadu da će uz zalaganje DSHV-a i razumijevanje većine tako biti i u Srbiji.
Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić je rekla kako je činjenica da je Hrvatska daleko odmakla u pogledu politika prema manjinama u odnosu na Srbiju te je zaželjela da se u budućnosti krene razgovarati u tom smjeru da Hrvati u Srbiji imaju zajamčene mandate, kako bi u konačnici Srbija pružila ruku suradnje prema manjinama koje tu žive i koje su ponosni članovi zajednice u Srbiji.
Župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić je istakao kako treba više surađivati i povezivati se, razmjenjivati dobra, a u ovom trenutku i ekonomski pomagati Hrvate u Srbiji. 
»Izbori su prilično različiti u Hrvatskoj i Srbiji, bio sam gost ovdje i ranije i znam koliko su bile tenzije podignute ranije. Želim da se to više ne događa i da Hrvati na ovom prostoru uvide da nema rješenja u razjedinjenosti u više opcija i da se samo tako može preživjeti.« 
Zaželio je dobre rezultate i ponudio pomoć svoje županije.
Župan Virovitičko-podravske županije Igo Andrović je zaželio da Žigmanov ponovno bude ministar i da bude zastupnika u parlamentu koji će raditi za interes Hrvata u Srbiji. Poručio je kako pomoć županija može ići u različitim smjerovima, te da im se mogu javiti za pomoć u različitim stvarima. 
»Možemo surađivati na više razina i smjerova, da bude više aktivnosti i da budete vidljiviji u javnosti«, rekao je Andrović.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je kazao kako je posljednjih nekoliko godina napravljen ogroman iskorak u potpori Vlade Hrvatske kao i HZŽ. 
»Želimo vas institucionalno ojačati, da znanje i iskustvo koje imamo kao članica EU prenesemo vama jer prije ili kasnije i Srbija će ući u EU. Otvorit će se ogromne mogućnosti i ako vi budete spremni, mi ćemo vam pomoći u tome, moći ćete napraviti veliki iskorak. Kao ključno vidim da Hrvatska kao članica EU mora inzistirati na dvije stvari. Prva je da Hrvati u Srbiji imaju ista prava kao što Srbi u Hrvatskoj imaju, a drugo je pitanje nestalih. Još uvijek je 1.806 nestalih u Hrvatskoj, a podaci su ovdje, nisu negdje drugdje«, kazao je Kolar.
J. D.