Arhiv tekstova

Godina ključnih izbora u svijetu

Godina u koju smo zakoračili, 2024., bit će godina izbora. Krenimo od nas. Premda je »stara« godina završena izvanrednim parlamentarnim, beogradskim i lokalnim izborima u 65 općina i gradova, ni u novoj godini izbora neće manjkati. Izbora će biti u 17 beogradskih općina, velikim gradovima poput Niša i Novog Sada i još 40 gradova i općina u kojima je istekao mandat vijećnicima u lokalnim skupštinama.
Najveća pažnja je usmjerena k izborima za vijećnike skupština općina u Beogradu, jer je rezultat proteklih izbora za Skupštinu grada Beograda pokazao kako je odnos snaga takav da niti ponovljeni izbori za glavni grad nisu isključeni. Trenutno niti jedna stranka ili koalicija u gradskom parlamentu nema potrebnu većinu od 56 vijećnika, a konačni rezultati nakon ponovljenih izbora očekuju se tek sredinom siječnja. 

Četiri ključna izbora

Za nas su domaći izbori svakako najvažniji, ali globalno gledajući skoro polovica svijeta izlazi na izbore, a oko 30 država bira svog predsjednika. Najveća pažnja svjetske javnosti je usmjerena ka četiri izborna procesa: predsjedničke izbore u Rusiji, predsjedničke izbore u SAD-u, izbore za novi sastav Europskog parlamenta i parlamentarne izbore u Indiji. Izbori koji u njima predstoje 2024. određivat će svjetsku politiku sljedećih nekoliko godina pa i utjecati na nas.
Hoće li se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću kao 60. predsjednik ili će Joe Biden ostati na vlasti do svoje 86. godine odlučit će izbori koji će biti održani 5. studenoga u SAD-u. Trump ulazi u utrku za nominaciju Republikanske stranke kao izraziti favorit, usprkos višestrukim kaznenim postupcima koji se vode protiv njega. 
U Rusiji pak sasvim druga situacija. Tamo je na vlasti Vladimir Putin posljednje 23 godine, a Ustav, koji je izmijenjen 2020., teorijski mu omogućuje da ostane na vlasti do 2036. godine. Analitičari ocjenjuju kako je gotovo sigurno da će na izborima pobijediti Putin i biti na vlasti najmanje do 2030. Na izborima u ožujku odlučuje se o tome, od potencijalnih kandidata iz oporbe dvojica su u zatvoru. Prvi put će glasanje na predsjedničkim izborima u Rusiji trajati tri dana, od 15. do 17. ožujka. Analitičari i svjetski mediji pišu da Vladimir Putin i dalje uživa široku podršku, usprkos tome što je započeo veoma skup rat u Ukrajini koji je odnio tisuće života ruskih državljana, i koji je izazvao i napade unutar Rusije.  
Stanovnici Indije imat će mogućnosti glasanja od travnja do svibnja na izborima na kojima premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička partija BJP traže treći mandat s velikim šansama da ga i dobije. Ovo glasanje smatra se najvećim svjetskim izborima, jer se održavaju u zemlji čija populacija iznosi 1,4 milijardu. Od kada je Modi preuzeo dužnost premijera, Indija se popela s mjesta desete najveće ekonomije u svijetu na petu poziciju. Naredna godina mogla bi biti ključna za budućnost indijske demokracije i za njene odnose sa Zapadom, navode mediji. 

Izbori u Europi 

Od 6. do 9. lipnja će i više od 400 milijuna birača s pravom glasa iz 27 zemalja Europske unije birati 720 članova Europskog parlamenta. Ovogodišnji izbori za Europski parlament trebali bi imati značajnu ulogu i prilikom izbora rukovodstva Europske komisije na čijem čelu je sada Ursula von der Leyen. »Geopolitički monitor« je predvidio koje bi mogle biti četiri potencijalne ideološke kompozicije poslije europskih izbora. Prva je Europa desnice, koalicija koju bi činile stranke desnice, bez socijalista, ali uz liberale. Ocjenjuje se da je ovakva koalicija malo vjerojatna, naročito zbog različitih pozicija po pitanjima europskih integracija, imigracije, vladavine prava i rata u Ukrajini. Druga potencijalna koalicija je »konzervativna Europa« koju bi činile stranke centra i više stranaka desnice. Treća opcija koja se ističe je »zelena i Europa desnog centra« koja bi uz konzervativce, socijaliste i liberale uključivala i zelene, za koju se predviđa da je malo vjerojatna, a četvrta opcija je »Nova stara Europa« aktualna koalicija konzervativaca, socijalista i liberala koja bi vjerojatno podržala reizbor Ursule von der Leyen. 
Na europskom kontinentu u 2024. godini parlamentarni izbori bit će održani u Bjelorusiji i Belgiji.
Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Litva i Gruzija ove godine trebaju održati i parlamentarne i predsjedničke izbore, dok Azerbajdžan, Finska, Moldavija i Slovačka biraju samo predsjednike.
Na proljeće bi i Ukrajina trebala birati predsjednika, ali su izbori neizvjesni zbog rata. Do kraja godine izbori očekuju i Veliku Britaniju, gdje analitičari očekuju povratak Laburističke stranke na vlast nakon gotovo četrnaest godina vladavine konzervativaca.
H. R.