Arhiv tekstova
Obrazovanje i politička zastupljenost
Mreža manjinskih kompetencija s Akademiezentrum Sankelmark u blizini Flensburga u Njemačkoj organizirala je u prosincu skup »Manjinska pitanja u njemačko-danskoj pograničnoj regiji«.
Skup predstavlja nastavak suradnje koju je ova organizacija manjinskih stranaka iz Njemačke zajedno s European Centre for Minority Issues (ECMI) iz Flensburga ostvarila s Centrom za povijest, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada tijekom skupa »Hrvatsko-srpski odnosi« u Golubiću (obrovačkom) u Hrvatskoj, u kolovozu ove godine. Skupu su prisustvovali predstavnici Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske i Hrvatskog nacionalnog vjeća iz Srbije, Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, saborski zastupnici, dužnosnici hrvatske Vlade, kao i znanstvenici i politički predstavnici danske i njemačke nacionalne manjine. U ime hrvatske manjine u Srbiji u radu skupa sudjelovali su šef kabineta predsjednice HNV-a Filip Čeliković i glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi Zlata Vasiljević.
Na skupu je bilo riječi o manjinama u regionalnoj politici stabilnosti i pomirenja, manjinskoj politici na državnoj razini, iskustvima manjinske politike u Njemačkoj i Danskoj, položaju i značaju žena u manjinskoj politici.
Regija u kojoj su se vodili ratovi i mijenjale granice
Regija na njemačko-danskoj granici ne samo da je područje u kojem žive pripadnici danske i njemačke nacionalne manjine već je područje u kojem su se u posljednjih 150 godina vodili ratovi i mijenjale granice. Danas se i jedna i druga država trude graditi odnose na principima Deklaracije Bon-Kopenhagen iz 1955. godine. Ipak, 2017. danska desničarska stranka oživjela je granični spor između Njemačke i Danske iz XIX. stoljeća. Godine 2019. Danska je podigla ogradu na granici s Njemačkom, a taj potez obrazložen je zbog sprječavanja širenja afričke kuge svinja.
Njemačko-danski rat vođen je 1864. godine i tada je njemačka zauzela pokrajinu Schleswig-Holstein. Značilo je to potiskivanje danskog jezika i kulture. Dio teritorija vraćen je nakon referenduma u tom području koji je održan 1920. godine. Većina građana s pravom glasa u južnom Schleswigu opredijelila se za Njemačko Carstvo, u sjevernom Schleswigu za Kraljevinu Dansku. Nove državne granice tada su povučene između glasačke zone 1 (sjeverni Schleswig) i 2 (središnji Schleswig). Granica tada povučena važi i danas, ali to ne znači da su napetosti na granici i uskraćivanje manjinskih prava prestali, naročito u vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Dvije države zato su 1955. godine usvojile Deklaraciju Bon-Kopenhagen čime je poboljšan pravni položaj Danaca i Frizijaca u Schleswigu, najsjevernijoj njemačkoj pokrajini, kao i stanovnika sjevernog dijela Schleswigu u Danskoj koji govore njemački jezik. Kao rezultat toga, Njemačka je dobila mogućnost financijski pomagati njemačku manjinu u Danskoj, što je Danska prethodno već bila učinila kada se radi o danskoj manjini i pitanjima vezanim za školstvo, kulturu, medije i društvo.
Privatne manjinske škole
U Njemačkoj postoje četiri priznate nacionalne manjine. To su Danci, Frizi, Skiti i Romi i Lužički Srbi. Danska manjina živi u pograničnom području na sjeveru Njemačke uz granicu s Danskom. Točnih podataka o broju pripadnika te manjine nema, a procjene su da ih je između 50.000 i 60.000. Isto tako, na razini procjena je i podatak da ih je prije stotinjak godina bilo oko 100.000, ali da se nakon potpisivanja Deklaracije Bon-Kopengahen taj broj ustalio na oko 60.000. Izjašnjavanje nacionalne pripadnosti slobodna je volja, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na kulturnu autonomiju, a same upravljaju i svojim školama.
»Pitanje upisa u školu prepušteno je roditeljima, što znači da poznavanje danskog jezika nije uvjet da bi se dijete upisalo u dansku školu u Njemačkoj. Vrtići i škole su privatni, odnosno vlasnici su udruge za obrazovanje, ali su besplatni za one koji ih pohađaju, jer troškove dotiraju obje države, a škole su dužne držati se programa države u kojoj se nalaze«, kazao je prof. dr. sc. Martin Klatt s ECMI-ja iz Flensburga.
Za svoju manjinu u Njemačkoj Danska osigurava udžbenike na danskom, a pomaže i financijski u istom iznosu koliko dotira i Njemačka, a njemačka za škole na danskom izdvaja po učeniku isti iznos kao i za učenike na njemačkom jeziku. Čak su i neki od školskih objekata dansko vlasništvo.
»Matura koja se položi na danskom u Njemačkoj priznaje se, ali većina, njih oko 70 posto, odlazi na studije u Dansku i uglavnom ostaju tamo. To jeste problem za dansku manjinu u Njemačkoj«, kazao je Klatt.
Danska svake godine iz proračuna za svoju manjinu u Njemačkoj izdvaja 65 milijuna eura. Za škole i vrtiće ide 73,6 posto, a ostatak za mlade, sport i kulturu. Iako se čini mnogo, to je na razini godišnjeg proračuna kopenhaškog teatra. Danske škole u Njemačkoj pohađa oko 6.000 učenika i ta brojka je stabilna godinama unatrag. Dvojezičnih škola nema, već se u danskoj školi pohađaju i satovi njemačkog jezika. Na isti način organizirana je i nastava za njemačku manjinu u Danskoj. Posljednjih godina, osim njemačke manjine, ovu nastavu pohađaju i djeca iz obitelji koje su se u vrijeme pandemije covida-19 iz Njemačke preselile u Dansku.
U Danskoj, u pograničnom području, ima 13 škola, nekoliko vrtića, internat i jedna gimnazija na njemačkom jeziku. Kao i u Njemačkoj, to su privatne škole čiji su osnivači udruge za obrazovanje. Učenici uče njemački i danski na razini materinskog jezika kao i običaje i Danaca i Nijemaca, a škole podliježu danskim zakonima. Ipak, službeni jezik u školi je njemački.
Predstavnik danske manjine u Bundestagu
I danska manjina u Njemačkoj i njemačka u Danskoj imaju svoje zastupnike na svim razinama vlasti, ali im ulazak u vlast ne osiguravaju garantirani mandati. Jedina pogodnost koje manjinske stranke imaju u izbornom procesu je da za njih ne važi cenzus od pet posto.
Danska manjina u Njemačkoj ima svog zastupnika u Bundestagu, tri zastupnika u pokrajinskom parlamentu u Kielu i veliki broj zastupnika na komunalnoj razini. Nijemci u Danskoj imaju zastupnike na okružnoj i komunalnoj razini i tri gradonačelnika.
»Stranka ima oko 3.200 članova, u pokrajinskom parlamentu imamo četiri zastupnika, jednog u Bundestagu i u južnom Schleswigu oko 260 zastupnika na komunalnoj razini. U Flensburgu SSW je najjača stranka s 11 mandata. Borimo se za dansku i frizijsku kulturu i jezik. Mi ne želimo biti asimilirani već integrirani. Naš cilj je da se Danci ovdje smatraju potpuno ravnopravnim, pa i u onom financijskom dijelu, što znači da se i za dansko stanovništvo izdvaja koliko i za njemačko. Jedan od većih problema bilo je financiranje naših škola u južnom Schleswigu, 43 škole i 57 vrtića. To je veliki sistem koji je skuplji od sistema većinskog stanovništva, jer smo raštrkani i imamo male škole i vrtiće. Mi smo rekli ako njemačka država za jednog đaka izdvoji 100 eura, onda mora isto toliko izdvojiti i za danskog. Ali to nije dovoljno, pa nam je potrebna i potpora iz Danske. Financiranje škola u Njemačkoj u nadležnosti je pokrajina i zato je nama bilo važno da dobijemo zastupnike u parlamentu pokrajine Schleswig-Holstein«, kazao je predsjednik Pokrajinske organizacije SSW-a (Südschleswigscher Wählerverband), manjinske stranke danske i frizijske nacionalne manjine Martin Lorenzen.
On kaže da je danska manjina danas dobro integrirana, što je zasluga političara SSW-a u lokanim samoupravama, koji su radili na rješavanju konflikata na najnižoj razini. SSW na izborima dobiva oko 80.000 glasova, što jasno govori da je najveći broj njihovih glasača iz većinskog njemačkog stanovništva. »Prije 30 godina nije se moglo zamisliti da neki Nijemac glasuje za SSW, ali to se promijenilo, i s 35.000, 40.000 glasova, koliko smo dobivali prije 15 godina, mi smo podršku povećali na 80.000. U mnogo čemu vučemo inspiraciju iz skandinavskih zemalja gdje je razvijena socijalna mreža i transparentna uprava i to su principi koji mogu privući i njemačke glasače. Ne smatramo se samo strankom manjine već i strankom koja se zalaže za razvitak ove regije. Socijalni mediji, plakate i dobrovoljci koji rade našu promociju na ulicama. Jedna izborna kampanja košta nas oko 200.000 eura«, kazao je Lorenzen.
Iako SSW ima zastupnika u Bundestagu, odluka o sudjelovanju na izborima nije lako donijeta, jer se razmišljalo kolika će biti potpora birača koji su SSW prepoznali kao regionalnu stranku, a i pitanje je bilo koliko jedan zastupnik među njih 736 može uraditi kao pojedinac. U SSW-u sada ipak procjenjuju da je ulazak u Bundestag bila dobra odluka. Stefan Seidler djeluje kao novisni zastupnik, jer kao stranka manjine imaju specifičan program.
Stephan Kleinschmidt iz stranke njemačke manjine u Danskoj Schleswig-Partei (SP) zamjenik je gradonačelnika Sønderborga. SP ima tri zastupnika i treća su stranka po snazi u Gradskom vijeću.
»U četiri općine imamo 10 zastupnika. U svim tim općinama postoji zaštita manjina. Broj zastupnika podignut je na 31, kako bi se povećale šanse njemačke nacionalne manjine imati barem jednog zastupnika. Ne zauzimamo se samo za njemačku nacionalnu manjinu već za južnodanski dijalekt, regionalna pitanja, a naročito za prekograničnu suradnju«, kazao je Kleinschmidt.
I u Danskoj i Njemačkoj, bez obzira na veliki priljev novih stanovnika iz drugih država, ne pripadaju broju priznatih nacionalnih manjina. Pravo imaju samo one nacionalne manjine koje povijesno žive na tim prostorima.
H. R.
