Arhiv tekstova

Mali kratki skok u budućnost

Skoro prije dvije sedmice, u subotu 20. siječnja ove godine, Predsjednik Republike, nakon boravka u Švicarskoj, (gdje je imao i razne sastanke) predstavio je program »Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027« za razdoblje 2024. – 2027. U »prikazu« su mu pomagali i ministar financija (u ostavci) i Predsjednica Vlade (u ostavci). Po najavama, početkom veljače će biti održana konstitutivna sjednica republičke Skupštine a kada se ona konstituira može se izabrati nova Vlada RS. Javnost još nije saznala tko su autori, odnosno koje republičke institucije su sudjelovala u planiranju »kratkog skoka u budućnost« to jest do početka EXPO 2027., koja će se održati od 15. svibnja do 15. kolovoza, znači za cca. 3 i pol godine, zato velim da je to »mali kratki skok«. Ali vrlo značajan za Srbiju i naravno za glavni grad Republike. Možda što već dugo »plivam u planerskim vodama« cijeli plan me podsjeća na početak socrealističkog razdoblja naše nekadašnje domovine kada smo imali »prvu petoljetku« petogodišnji plan koju je izradila Savezna planska komisija formirana po Zakonu o planiranju koji je donijet 1946. godine. Kao uzor služio je tadašnji SSSR, u kojem je usvojena doktrina kako u kapitalističkim zemljama zbog nemanja dugoročnih planova vlada kaos u privredi i prijeti im privredna propast, zato u socijalističkim zemljama treba donijeti dugoročnije planove i to provoditi kako bi zemlja napredovala. Plansko razdoblje je određeno na pet godina odatle i naziv »petoljetka«. Realizacija našeg plana počela je u travnju 1947. i trajala je do 1951., kada je objavljena Rezolucija informbiroa, te je postupno uskraćena ekonomska pomoć Sovjetskog  Saveza i spuštena je »željezna zavjesa« na granicama zemlje. Bili smo izopćeni iz tabora socialističkih zemalja. Naš predsjednik je nazivan (u susjednoj zemlji) »psom na kapitalističkom lancu«. Jugoslavenska vlada je napustila sovjetski tip socijalističke ekonomije i 1952. godine je usvojeno radničko samoupravljanje kao naš model građenja budućnosti. Za vrijeme trajanja plana vršena je obnova ratom razorene zemlje građena je infrastruktura: željeznice, ceste, bolnice, domovi zdravlja, škole i fakulteti. Zanimljiv detalj bila je odluka da Novi Beograd treba za 20 godina imati 250 000 stanovnika i za te potrebe treba graditi nove stanove u »starom i novom« gradu. Godišnje ulaganje za »novi BG« iznosilo je tadašnjih 4,5 milijuna dinara, a za »stari BG« 8,35 milijuna. Predviđeno je prosječno ulaganje po godinama plana tadašnjih 70 milijardi. 

Novi »Novi Beograd«

Praktično, za potrebe EXPO 2027 izgradit će se jedan »novi grad«: izložbeni paviljoni, nacionalni stadion, stanovi (1500 stambenih jedinica), trgovine. Gradnja je predviđena  na lokaciji općine Surčin uvjetno između autoceste i aerodroma. Teren se već priprema i prvo će se izgraditi kompletna infrastruktura: pristupne autoceste, vodovod, kanalizacija, toplana, putovi, ulice itd. Neki već spominju, kako bi na ovoj lokaciji trebalo graditi i nacionalni plivački centar ako već gradimo stadion. Tema izložbe je: »Igraj za čovječanstvo: sport i glazba za sve. Razlika između ovog tipa međunarodne izložbe i tzv. svjetske izložbe je u tome, da države koje će sudjelovati ne grade svoje vlastite paviljone (kao npr. u Barceloni), nego država-domaćin gradi paviljone koje sudionici iznajme i unutrašnjost, okolicu urede po svom nahođenju shodno temi izložbe. Organizatori predviđaju sudjelovanje oko 100 zemalja. Prema riječima Predsjednika, gradiće se većinom u Beogradu, ali i u drugim gradovima širom zemlje, jedan detalj je obnavljanje fasade i instalacija svečanog osvjetljenja u gradovima Srbije. Obnavljanje fasade nije samo jednostavno krečenje kako su to radili nekad na salašima. Podsjećam čitatelje na obnovu sjeverne fasade Gradske kuće ili fasada u Strossmayerovoj ulici, Kazališta itd. Koliko je meni poznato nemamo baš previše građevinskih radnika, ali kada to Predsjednik kaže koji uvijek održi obećanja!, onda ne trebam sumnjati, moža zna nešto što ja ne znam.

»Strategija Pametne inteligncije«

Predsjednica Vlade (u ostavci) je povodom »skoka u budućnost« govorila o potrebi da se izradi dugoročna strategija za primjenu Pametne inteligencije (PI); u tom cilju i u Kragujevcu će se instalirati jedan novi super-računar, (drugi je naravno u BG). Kragujevac će »dobiti« i tvornicu električnih automobila, proširit će se namjenska  proizvodnja (tvornice naoružanja). Na prvi pogled čini mi se da će se poslije Beograda u Kragujevac najviše ulagati. Kritičari (naravno oporba) smatraju kako se ovi »planovi snova« zato iznose, jer će biti održani lokalni izbori u gradovima Srbije. Čekam formiranje Vlade, jer će budući premijer(ka) morati iznijeti kratkoročni i dugoročni plan i program rada, kao i financijski plan, a zasad ostaju sjajni crteži pomoću 3D tehnike.