Arhiv tekstova
Od znanosti do poezije
Dvije profesionalne institucije hrvatske manjine, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ predstavili su se i ove godine na Novosadskom sajmu knjiga, najznačajnijoj knjiškoj manifestaciji u Vojvodini. Sajam je trajao od 18. do 25. ožujka, a navedeni nakladnici predstavili su se u četvrtak, 21. ožujka.
Godišnjak i Nova riječ
ZKVH je predstavio najnovija izdanja Godišnjaka za znanstvena istraživanja i časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ. O sadržajima u dvama publikacijama govorili su ravnateljica ZKVH-a i izvršna urednica časopisa Katarina Čeliković, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević i stručni suradnik ZKVH-a i povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.
Kako je istaknuto, Godišnjak za znanstvena istraživanja broj 14 tiskan je krajem kolovoza 2023., a u njemu je deset radnji u pet tematskih cjelina koje donose nove prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini. Dvobroj časopisa Nova riječ 1-2 za 2023. godinu donosi bogat sadržaj vezan za suvremenu književnu produkciju i iščitavanje baštine, a sa središnjom temom književne kritike u vojvođanskih Hrvata.
Godišnju knjišku produkciju Hrvata u Srbiji (od listopada 2022. do listopada 2023. godine) predstavila je Zlata Vasiljević ističući kako je u navedenom razdoblju objavljeno 33 knjige. Među novim naslovima najviše je poezije – čak je 13 knjiga pjesama: devet je autorskih i tri zbirke. Objavljeno je sedam naslova kratkih priča, a romana nije bilo. U području publicistike tri su naslova, bilježimo naslove u području znanosti iz povijesti, demografije, etnologije i leksikografije, a četiri su objavljene knjige iz područja umjetnosti. Kao i prijašnjih godina pjesnička produkcija, ove godine s čak 13 naslova, ostala je najizraženija. Književnost za djecu ove godine nije bila zastupljena.
»Moglo bi se reći kako se dio objavljenih naslova odnosi na već poznate projekte unutar hrvatske zajednice u Srbiji. Knjiška produkcija je bogata i raznovrsna. Naravno, nije svaki naslov u kvalitativnom smislu vrhunski, no smijemo reći kako se među objavljenim naslovima mogu izdvojiti značajna djela kako u području književnosti tako i znanosti«, ocijenila je Vasiljević.
O tekstovima u dvama časopisima koji se bave likovnom umjetnošću govorio je Branimir Kopilović. Inače, Kopilović u Novoj riječi potpisuje tekst o slikaru i likovnom pedagogu Stipanu Šabiću (u povodu 20. obljetnice njegove smrti) dok u Godišnjaku piše o katalogu objavljenom u povodu izložbe i obljetnice kipara Roberta Frangeša Mihanovića (150 godina od smrti).
Oće rič pisma da bude
NIU Hrvatska riječ predstavila je svoje posljednje izdanje, knjigu pjesama Oće rič pisma da bude Anite Đipanov Marijanović iz Monoštora. Osim autorice, o knjizi je govorio književnik i autor pogovora u knjizi Tomislav Žigmanov, a moderator je bio koordinator nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković.
U svojem književnom prvijencu Anita Đipanov Marijanović, inače poznata kulturna djelatnica Hrvata u Monoštoru, ispisuje poeziju suvremenog senzibiliteta na mjesnoj šokačkoj ikavici. Kako je rekla, piše od osnovnoškolskih dana, prva pjesma objavljena joj je 2007. u zbirci Lira naiva, a nagrada za pjesmu Stvaranje slova na natječaju KPZH-a Šokadija iz Sonte bila joj je jedan od poticaja za daljnje stvaralaštvo.
»Nekih petnaest godina nastajale su pjesme iz ove zbirke, a taj dug put nadam se da ću nastaviti s drugom zbirkom. Inspiracija za pisanje mi je sveprožimajuća ljubav, ona objedinjuje sve ove riječi. Napose, naše vlastito traganje za onim što jesmo, što smo bili i što ćemo biti. U ove pjesme pretočena je i želja da se spozna kulturni i identitetski prostor Monoštora, i onoga što on za mene znači. Monoštorska ikavica je štura i ograničena i bilo je zaista izazovno stvarati na njoj, a ujedno i poticaj da revitaliziram neke stare riječi«, rekla je pjesnikinja.
Po riječima Žigmanova, Oće rič pisma da bude izuzetno je uspješan i suveren prvijenac, a autorica njime pronalazi svoje mjesto na pjesničkoj sceni vojvođanskih Hrvata, posebice u segmentu sve razvijenijeg ženskoga pisma.
»Njezina poezija obojena je toplinom i nekom vrstom nesvakidašnje nježnosti, čak i kada se piše o oporijim temama. Ona ne pristaje na brutalnost opornih i negativnih elemenata čovjekova iskustva. Također, njezino pjesništvo duboko je natopljeno zavičajnim elementima, i glede prirodnog okoliša i glede etnografije, odnosno govora i tradicije šokačkih Hrvata. Osim ovih, tematsko-motivski elementi su i oni klasični: čežnje, potreba za utjehom…«, kazao je on.
Organizatori nastupa dvaju nakladnika bili su Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, odnosno Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Na štandovima ovih tajništava mogla su se vidjeti i najnovija izdanja hrvatskih nakladnika iz Vojvodine. U okviru nastupa Koordinacijskog odbora Društva za jezike, književnost i kulturu iz Novog Sada predstavili su se i članovi HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada – Anamarija Kaluđerović, Bosiljko Kostić i Branka Kostić.
H. R.
