Arhiv tekstova

Priča o stadionima

Ova godina je »olimpijska godina« u kojoj će najveća smotra različitih sportaša biti održana u Parizu, treći puta u povijesti modernih Olimpijskih igara (prvi put 1900., drugi put 1924.). Prve Olimpijske igre vezuju se uz antičku Grčku u kojoj su svake četvrte godine održana sportska natjecanja između grčkih gradova-država u mjestu Olimpija gde se nalazio i prvi stadion-sportsko borilište. Tu su sačuvani ostatci nekadašnjeg stadiona na kom se za svake moderne ljetne i zimske Olimpijske igre pali vatra koju posebnom štafetom sportaši prenose kroz razne države do grada u kojem se održavaju Olimpijske igre. Paljenje olimpijske vatre (na glavnom državnom stadionu) ujedno označava i početak igara, a gašenje označava kraj. U antičko doba za vrijeme trajanja igara vladao je privremeni mir između zaraćenih grčkih gradova. Rimski car Teodosije I. zabranio je održavanje Olimpijskih igara 393. godine u ime borbe kršćanstva protiv poganstva. Obnavljanje (modernih) Olimpijskih igara vezuje se uz ime francuskog barona Pierrea de Cubertina. Prve moderne (ljetne) Olimpijske igre održane su (naravno) u Ateni 1896. godine na za tu priliku izgrađenom olimpijskom stadionu. Na igrama je sudjelovalo 14 država s 241 muškim natjecateljem (nije bilo žena) u devet sportskih disciplina. Druge olimpijske igre, po odluci Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), održane su u Parizu (1900.) kao vrsta počasti za Pierrea de Cubertina. Ovdje su se već natjecale i žene; bilo je 22 natjecateljke. Budući da je istovremeno održavana i Svjetska izložba (1889. građen je Eiffelov toranj), država nije baš obratila pažnju na organizaciju i ove igre su ušle u povijest kao »kaotične sportske igre«. Prve zimske Olimpijske igre također su održane u Francuskoj 1924. godine. Zbog svjetskih ratova tri Olimpijade nisu održane (1914., 1940., 1944.). Moskovska Olimpijada je 1980. doživjela bojkot (zbog ulaska SSSR-a u Afganistan). Naime, SAD i još 64 države na pritisak Olimpijskog komiteta SAD-a, nisu slale natjecatelje, a nekoliko država se natjecalo u zajedničkim timovima. Zbog pandemije covida tokijska Olimpijada (2020.) je odgođena i održana je sljedeće 2021. Zbog ratobornih izjava predsjednika Francuske i treća pariška Olimpijada možda će također biti problematična.

Nekadašnji »grad sportova« 

Koncem XIX. vijeka i u našem gradu sport dolazi u modu, napose među višim i bogatijim slojevima. Braća Vermes – Lajos, Béla i Nándor, na Paliću 1880. organiziraju gimnastičko društvo Achilles-egylet i organiziraju Palićku olimpijadu. Četiri godine kasnije (1884.) izgrađuje se biciklističi stadion na imanju Lajosa Vermesa. U to vrijeme se osnivaju i prvi nogometni klubovi i izgrađuju se i nogometni stadioni Bačka i SAND. Grad financira odlazak Đure Stantića u Atenu na jubilarno međuolimpijsko natjecanje na kojem osvaja medalju u brzom hodanju na dugoj stazi. Među sportašima grada bio je i pionir avijacije Ivan Sarić koji sa svojom nogometnom ekipom 1900. godine na Topčideru kralju Aleksandru Obrenoviću i Beograđanima prvi put pokazuju nogomet kao novu sportsku igru. Treći stadion namijenjen za nogomet i atletiku, Gradski stadion je izgrađen 1935./36. godine, tada se zvao Stadion kralja Petra II. Dvije godine kasnije, 1938., u parku ispred željezničkog kolodvora podignuta je monumentalna građevina nazvana Jugoslovenski narodi dom viteškog kralja Aleksandra I ujedinitelja (zvan i Sokolski dom), koja je vizualno i prostorno zatvarala nekadašnji Korzo koji je vodio do kolodvora. Sokolski dom je bio dom sportova; imao je atletsku stazu (danas Mali stadion), jednu veliku salu za vježbanje; poslije rata kino Jadran i sadašnje Kazalište i jednu manju salu za vježbanje, niz prostorija za treniranje, otvoreno kazalište i kino. Općenito, sport dobija puno značaja u gradu.

Novi i adaptirani stadioni

Prije izbijanja pandemije covida, 2018. godine tadašnji ministar za sport najavljulje izgradnju ili adaptaciju nogometnih stadiona u šest gradova Srbije (Zaječar, Loznica, Kraljevo, Leskovac, Vranje, Kragujevac). Sljedeće, 2019. godine, 5. rujna, u našem gradu tadašnji gradonačelnik (poznat po nedovršenoj gradnji Aquaparka i novih fontana-lavora u centru) s projektantima i izvođačem potpisuju ugovor o adaptaciji Gradskog stadiona. Nakon ovih promjena stadion treba imati 8.802 mjesta za publiku, zvaničnike i medijske izvještače; s mogućnošću noćnih utakmica. Novi stadion se gradi tako da je na njemu moguće održavanje međunarodnih utakmica i atletskih natjecanja. Prije je FK Spartak morao igrati međunarodne tekme na drugim stadionima. Rok za izgradnju bila je 2021. godina. Danas bivši »grad sportova« nema adekvatni stadion i odgovarajuće plivalište za natjecanje. Nastupajući izbori možda će donijeti promjene.