Arhiv tekstova
Izborne manipulacije
Predsjednica Skupštine Srbije je u petak (26. travnja) raspisala izbore za lokalne samouprave (općine i gradove) koji će biti održani 2. lipnja, istovremeno kada i u Beogradu, što znači da ćemo tog dana birati vijećnike za novi sastav Skupštine grada Subotice. Predsjednik Skupštine, ujedno i predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) je na konferenciji za medije najavio prestanak rada ovog gradskog tijela, koje je formirano 21. kolovoza 2020. Praktično je u cijelosti ispunio svoj mandatni period od četri godine. Većinu u ovom subotičkom parlamentu činili su Srpska napredna stranka (SNS) i SVM. Budući da je SNS imao veći broj vijećnika, iz ove stranke je izabran gradonačelnik, a njegov zamjenik je iz redova SVM-a. Raspored u gradskoj skupštini je obrnut: predsjednik je iz SVM-a, a potpredsjednik je član SNS-a. Sadašnji izbori trebaju potvrditi ove odnose ili će eventualno doći do promjene, sve će ovisiti o tome koliki broj građana će sudjelovati i otići na biračka mjesta. Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji (1990.) u tadašnjoj općinskoj Skupštini (Subotica tada nije imala status grada) većinu su činili Demokratski savez vojvođanskih Mađara (DZVM) i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), a tada vladajuća stranka u Republici Socijalistička partija Srbije (SPS) u Subotici je bila u oporbi. Naš se grad smatrao oporbenim (pomalo i neprijateljskim zbog nacionalnog sastava stanovništva). Izborni sistem je bio drugačiji: kandidat protiv kandidata, znači član DZVM-a ili DSHV-a protiv člana SPS-a, izborni okruzi su bile mjesne zajednice, u kojima broj biračkih mjesta zavisi od broj stanovnika. Ako u prvom glasanju nije izabran vijećnik, onda se glasalo u »drugom krugu« i biralo se između dva kandidata. Nakon raspada SFRJ proglašena je Savezna Republika Jugoslavija koju su činili Srbija i Crna Gora. Iz ovih razloga su raspisani izvanredni parlamentarni izbori 27. travnja 1992. godine. Promijenjen je i izborni sistem, umjesto 250 izbornih jedinica, jedan zastupnik u jednoj izbornoj jedinici zamijenjen je proporcionalnim s devet izbornih jedinica. U AP Vojvodini bilo je dvije: Novi Sad (28 zastupnika) i Zrenjanin (28). SPS je izgubio apsolutnu većinu i Vladu su formirali zajedno sa Srpskom radikalnom strankom (SRS). Koncem iste godine 20. prosinca održani su izbori za zastupnike u Skupštini AP Vojvodine, u kojem su SPS i SRS imali tanku većinu. DZVM je bila najbrojnija oporbena frakcija s 18 članova, a zastupnik DSHV-a se pridružio našoj frakciji (pisac ovog feljtona postao je predsjednik Odbora za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša).
Podijeli i vladaj
Stara latinska izreka »Divide et impera« (podijeli i vladaj) nastala je na bazi osnovne ljudske prirode, vlast među protivnicima uvijek je mogla pronaći nekoga koji je bio spreman za novac izdati svoje suborce. To se dogodilo i s DZVM-om u kojem je u vodstvu došlo do nesuglasica u vezi s podjelom donacije. Zapravo, to je poslužilo kao razlog da iz organizacije isključe 75 članova, pod izgovorom da »imaju neke neraščišćene materijalne račune«. Među ostalima i mene. Pravi razlog je bio što je organizirana »interesna zajednica« vojvođanskih Mađara – Savez vojvođanskih Mađara (SVM) koji je naravno prerastao u stranku. Kao ljuti protivnici smo se pojavili na sljedećim parlamentarnim izborima koji su održani 1996. Podijelili smo se i u Skupštini APV. Od prvobitne DZVM u stranci je ostalo samo sedam, ostali smo bili članovi SVM-a, a jedna se priključila SPS-u. Pomoću njih na posljednjoj sjednici izglasana je promjena izbornog zakona, po kojem u drugi krug izbora umjesto dva ulaze troje kandidata. To je po našem mišljenju bilo jedinstveno rješenje u svijetu. Na samim izborima smo saznali i zašto. Trenutno je drugi oblik glasanja, jer umjesto osobe na svim nivoima glasamo samo na »partijske liste« i shodno broju glasova, toliki broj mandata dobije stranka. Npr. u susjednoj Mađarskoj glasa se na zemaljskoj listi na stranke (93 mandata), ali postoje izborni krugovi za pojedinačne kandidate »osoba protiv osobe« (106 mandata).
Lex specialis
Na izborima 1996. godine, naročito u drugom krugu glasovanja, došlo je do masovne manipulacije s glasovima što je rezultiralo tromjesečnim demonstracijama i intervencijima iz inozemstva kao i donošenjem specijalnog zakona lex specialis na kojem je tadašni predsjednik priznao pobjedu oporbe na lokalnim izborima. Izborni rezultati u pokrajinama i na republičkom nivou ostali su nepromijenjeni. U našem gradu manipulirano je s brojem glasova, s obzirom na to da onda još nisu postojali stranački kontrolori na biračkim mjestima (ovo znam iz vlastitog iskustva: »službeno sudjelovanje« birača 75 %, a nigdje nikoga).
