Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Od Edisona do CD-a

Gotovo svi značajniji trenuci, koje humano društvo nastoji znakovitije obilježiti (npr. Nova godina koja je za nama), neizostavno su propraćeni glazbenom podlogom kojom se nastoji naglasiti, ali i »obojiti« nesvakidanje ozračje. Uz »živu glazbu«, ukoliko je to financijski moguće realizirati, jamačno je svečanije i impresivnije, ali u sve češćem nedostatku navedenog, uz pomoć tehnoloških izuma koje je suvremena znanost podarila čovječanstvu, »zvučna podloga« moguća je tzv. »nosačima zvuka«.
    Još od revolucionarnog Edisonovog izuma u drugoj polovici 19. stoljeća Pfonographa, sve do današnje najnovije generacije »pametnih« CD-a (compact discova), moguće je »pohraniti« cijeli filharmonijski orkestar na samo jednu »ploču«…
PHONOGRAPH: Prvi praktični »Phonograph«, u biti elektromehanički instrument koji služi za reproduciranje zabilježenog zvučnog zapisa, izumio je 1877. godine čuveni američki izumitelj Thomas Edison, poznat po svojim brojnim inventivnim tehničko–znanstvenim dostignućima. Ovaj uređaj je emitirao zvučni zapis uz 33, 45 ili 78 obrtaja vinilske ploče na kojoj su, u zlatno doba najveće popularnosti ovog preteče suvremenih glazbenih uređaja za reprodukciju, svoje glasove zauvijek zabilježili njegovi suvremenici i najveći glazbeni umjetnici na prijelazu 19 i 20. stoljeća.
GRAMOPHONE: Samo deset godina poslije revolucionarnog izuma svijet je 1887. godine, zaslugom njemačko-američkog izumitelja Emile Berlinera postao »bogatijim« za novo tehničko pomagalo u vidu »Gramophona«, koji je predstavljao unapređenu verziju Edisonova phonographa sa svojom novom tehnologijom tzv. ravnih ploča. Uređaj je »radio« na 78 obrtaja.
    Revolucionarna tehnologija mehaničkog bilježenja glazbenih zapisa zadržala se sve do 1920. godine kada je zamijenjena električnim snimanjem i reprodukcijom, da bi prva long play (dugosvirajuća) ploča zasvirala 1948. godine, donijevši novu revoluciju…
COMPACT DISC: Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka dva giganta u proizvodnji glazbene tehnike, Sony i Phillips, zajedno su patentirali revolucionarnu tehnologiju pohranjivanja zvučnog zapisa na compact disc. Patent je pojašnjen u tzv. »colour books« (knjigama boja) u kojima je isrcpno prikazan razvojni put tehnološkog napretka po stadijima razvoja.
    »Red book«(Crvena knjiga) – opisuje sam početak CD tehnologije i osnove zapisivanja na disc koji je mogao memorirati 74 minute snimljenog materijala.
    »Yellow book« (Žuta knjiga) – pojašnjava nastanak CD-ROM-a (Read only memory) i mogućnost korištenja personalnih računara koji su mogli očitati formatirani zapis na ovim discovima.
    »Green book« (Zelena knjiga) – donosi instrukcije o mogućnosti kombiniranja audio i video-zapisa koje nagovješćuju pojavu interaktivnih CD-a
    »Orange book« (Narančasta knjiga) – obrađuje mogućnost brisanja zapisa na samom discu (CD-Erasable), što je dotad bilo mogućno samo na floppy disketama, otvarajući prostor za pohranjivanje većeg broja podataka. No, danas je mnogo raširenija tehnologija CD-RW (CD-ReWritable) kojom je mogućno brisati i ponovno pisati na istom discu.
    »White book« (Bijela knjiga) – posljednja je u nizu i pojašnjava futurološku viziju uporabe CD-a za složeniji »zapis« danas mnogo poznatiji kao DVD (Digital Video Drive) tehnologija, koja predstavlja dosad najsavršeniji način memoriranja slike i zvuka.
BUDUĆNOST: Tko zna što nam novog donose tehnološki koncepti budućnosti, kada je u posljednjih dvije decenije patentirano toliko uznapredovalih rješenja na polju audio-tehnike. Uspoređujući danas Edisonov phonograph s najmodernijim CD i DVD-ima, razlika je golema u usporedbi iako je u razvojnom putu prošlo nešto više od jednog stoljeća. Koraci znanstvene prošlosti bili su opravdano spori, ali će zato budućnost nezaustavljivo gaziti u »čizmama od sedam milja«…                     

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika