Arhiv tekstova

Dogovor parlamentarnih grupa

Zastupnici u Skupštini Srbije izglasali su u petak, 10. svibnja, sa 153 glasa »za« dopunu Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koja predviđa da građani koji su promijenili prebivalište u proteklih 11 mjeseci neće moći glasati na novoj adresi, a ograničenje važi za one koji su prebivalište promijenili od 3. srpnja 2023. do 3. rujna 2024. godine.
Izmjene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku dogovorene su između parlamentarnih grupa, na prijedlog 37 zastupnika oporbe.
Iako je u pitanju apsolutna većina (na glasanju je bio prisutan 161 zastupnik) koja je u Skupštini glasala za usvajanje nove dopune Zakona, mišljenja o samoj dopuni ostala su podijeljena. 
Predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac rekao je prilikom obraćanja kako je izmjena Zakona »samo prvi, krupan korak ka povratku povjerenja u birački spisak i model koji će važiti i za naredne izbore«, ali je istakao i da, ukoliko se ne dogode promjene u institucijama, neće biti napravljeno mnogo.
Predsjednica Skupštine Srbije i potpredsjednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić rekla je gostujući na Televiziji Kurir kako usvojene izmjene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku »idu na štetu« građana. Prema riječima predsjednice Skupštine, građani koji su promijenili prebivalište poslije 3. srpnja prošle godine »morat će se maltretirati i glasati na bivšem biračkom mjestu«.
»Pritom, procjene su da oko 12.500 građana neće moći ostvariti svoje biračko pravo jer su izbori u lokalnim sredinama u kojima su prije 3. srpnja bili prijavljeni završeni«, rekla je Brnabić. 
Dodala je i to da su predstojeći beogradski i lokalni izbori od izuzetnog značaja.
»Ovi izbori su odlučujući za to hoćemo li ispuniti ono što smo zacrtali do 2027. godine i što smo obećali, a to su veće plaće, veće mirovine, to je ekonomski rast«, rekla je bivša premijerka Srbije. 
S druge strane, usvojene izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku neće riješiti problem velikog broja birača koji su upisani na nepostojećim adresama s brojem »nula«, koje po zakonu nisu moguće, kaže Jelena Milošević, narodna zastupnica i funkcionerka Stranke slobode i pravde (SSP) iz Niša. Ova stranka i Srbija centar (SRCE) ranije su saopćili kako je samo u Nišu, pred lokalne izbore zakazane za 2. rujan, na lažnim »nultim« adresama prijavljeno ukupno 11.563 birača.
Do ovakvih podataka došli su kroz analizu jedinstvenog biračkog spiska koji je objavila Republička izborna komisija, ali od nadležnih institucija kojima su se obratili nisu dobili objašnjenje za takva »prebivališta«.
»Izmjene Zakona o biračkom spisku ne rješavaju ovaj problem, koji je veoma ozbiljan. Recimo, u Nišu na izbore izlazi oko 110.000 građana, što znači kako je broj onih na ’nultim‘ adresama oko 10 posto. Mi nemamo načina na terenu provjeriti adrese s brojem ’nula‘ jer one u realnosti ne postoje, a ne mogu reagirati ni članovi biračkih odbora jer u osobnim iskaznicama birača koji su upisani na tim adresama, naravno, ne stoji broj ‘nula’ već neki drugi. Ovo je doslovno enigma i još jedna ilustracija kako se krađa ne događa na biračkim mjestima već izvan njih i ne na dan izbora već prije toga«, rekla je Milošević za list Danas.
H. R.