Arhiv tekstova

Obiteljska šetnja

Još od svoga nastanka, usporedo sa završetkom zgrade Narodnog kazališta (1854.) i hotela Jagnje (1857.) gradski korzo u Subotici predstavljao je statusno mjesto za ugodnu urbanu šetnju. A šetati su voljeli svi, bez obzira na svoje godine i društveni status. Današnja priča inspirirana je fotografijom iz obiteljskog albuma Jasne Šarčević, a zahvaljajući njezinom sjećanju u prilici smo vratiti se u vrijeme prije Drugoga svjetskoga rata kada je ista i nastala na najpoznatijoj subotičkoj šetnici. »Na fotografiji se nalaze, s lijeva na desno, moji roditelji Stjepan Šarčević Dečko, glasoviti nogometaš Bačke i Bosiljka Šarčević, a skupa s njima šeta major Pavao Šarčević, časnik vojske Kraljevine Jugoslavije. U pitanju je obiteljska šetnja, jer su Pavao i Stjepan, kako bi se to kazalo na ovim našim prostorima, šogori – časnik je suprug nogometaševe rođene sestre Ružice«, otkriva nam njihova kćer i nećaka Jasna. Zanimljivo je istaknuti kako obojica imaju isto prezime, što za ove naše prilike na sjeveru Bačke i nije neki veliki kuriozitet. Budući da časnik tijekom šetnje nosi svoju sablju u ruci čini se kako je fotografija načinjena tijekom njegovog slobodnog vremena i neformalnog pojavljivanja u javnosti. Klasična paradna uniforma kraljevskog časnika je besprijekorna, na glavi je šapka s vojnom oznakom vojske Kraljevine Jugoslavije, a na rukama obavezne rukavice. Gospođa Bosiljka Šarčević je odjevena po posljednjoj ondašnjoj modi, baš kao i njezin suprug Stjepan, koji vjerojatno zbog toplijeg vremena nosi šešir u ruci. Fotografska snimka je zabilježena baš pokraj hotela Jagnje (današnji napušteni Dom JNA), a vrijeme šetnje bi moglo biti (obzirom na sunce) negdje u vrijeme podneva ili ranoga popodneva.

Časnik Pavao Šarčević

U civilstvu je Pavao Šarčević bio diplomirani pravnik koji je akademsko zvanje stekao na Pravnom fakultetu u Subotici, a kasnije je bio i sudac. Njegova povezanost s vojnim miljeom datira još od njegovog oca, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu, a on kao dijete stradalog borca dobiva vojnu stipendiju. Budući da mu je mater bila kućanica, muževljevom smrću ostaje bez ikakvih sredstava, pa je Pavao već zarana, još kao mladić morao preuzeti teret materijalne skrbi oko nje i svoje sestre. Kao diplomirani pravnik i časnik kraljeve vojske, financije više nisu predstavljale problem, a njegov sin Petar Šarčević (1935. – 2000.) postat će, nakon svršenih studija režije, glasoviti dramski redatelj. Zanimljivo je napomenuti kako je i njegov sin, baš poput oca, također završio studij prava, ali u Zagrebu. Kazališnu obiteljsku tradiciju (ali i prijekid one pravničke) nastavlja njegova starija kći Ana Lederer (rođena 1964. u Subotici), glasovita hrvatska teatrologinja i prva žena koja je bila intendantica zagrebačkoga HNK-a, dok je mlađa kćer Maja Alujević (rođena 1968. u Subotici) kustosica u Etnografskom muzeju u Splitu. Pavao Šarčević je preminuo u dubokoj starosti u Zagrebu (više od 90 godina), u koji se trajno preselio 1978. godine.

Subotički korijeni

Iako je dobar dio svoga života proveo u Zagrebu, proslavljeni kazališni redatelj Petar Šarčević inzistirao je na okolnosti da mu se djeca moraju roditi u Subotici, baš kao i on, i njegov otac Pavao. Kako je svojevremeno u razgovoru za Hrvatsku riječ kazala njegova kćer Maja, dugo je inzistirao da ona i sestra Ana redovito idu na ljetne praznike na sjever Bačke, gdje su često s djedom i bakom znali šetati gradskim korzom.
D. P.