Arhiv tekstova

Kulturni kafe za kulturu susreta

U srijedu, 22. svibnja, u prostorijama Pastoralnog centra Beogradske nadbiskupije Papa Ivan Dobri, u organizaciji Pokreta fokolara, Instituta za proučavanje kulture i kršćanstva i Kulturno-umjetničkog društva Gajret iz Beograda, održana je prva u nizu od tri večeri u sklopu projekta Kulturni kafe. 
»Ideja Kulturnog kafea proizašla je iz dugogodišnje suradnje, ali i rada i plana Instituta za proučavanje kulture i kršćanstva, misije cijelog tima, ali i načina života svakoga od nas – kao dijalog s drugim, drugačijim, svojim, istim i kako god ga opisali, na najjednostavniji način – Čovjekom«, istakla je pravoslavna teologinja s Instituta za proučavanje kulture i kršćanstva Danijela Marković kao početnu ideju i koncepciju samog projekta.
U daljem razgovoru s Danijelom Marković doznali smo da se ta ideja prije mnogo godina počela razvijati, te da je kao produkt toga nastao ovaj projekt. 
»Dugogodišnja suradnja Instituta za proučavanje kulture i kršćanstva s Pokretom fokolara Srbije, Beogradskom nadbiskupijom, Patrijaršijom, KUD-om Gajret, Islamskom zajednicom, Iranskim kulturnim centrom, Upravom za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama, kulturnim institucijama, sveučilištima i pojedincima, rezultiralo je ostvarenjem te ideje koju smo sa svima ovdje spomenutima godinama oblikovali, tematizirali, pričali, raspravljali i prije svega živjeli.«
Ovom prilikom prisutnima se obratio ataše za kulturu Veleposlanstva Islamske Republike Iran u Srbiji, direktor Iranskog kulturnog centra Amir Purpezeshk. Od njega su prisutni dobili vrijedan uvid, ali i snažan dojam, ističući kako je ova večer zapravo slika svijeta – potencijal kakav svijet može i treba biti.
Tema prvog susreta bila je »Religijski identitet«, a ovom prilikom posjetitelji su u Kulturnom kafeu mogli čuti Amru Halilović koja je nazočne upoznala s ovom temom. 
»Kultura je temeljni činilac društva, a društvo će trajati dok traje njegova kultura. Generacije se mogu mijenjati, ali dokle god ta specifična kultura teče venama članova društva, oni će imati jedinstveni društveni i kulturni identitet. Religiju, kao sastavni dio kulturnog identiteta, treba promatrati isključivo na taj način. Govoreći o sličnostima duhovnih tradicija u kršćanstvu i islamu na Balkanu ne želim ni pod koju cijenu uspostavljati svjetovne paralele između ovih tradicija i zanemariti njihove suštinske razlike. Svakako da postoje razlike, kako u samoj biti i dogmi, tako i u organizaciji istih ali ono što želim istaknuti je veliki potencijal koje te zajednice imaju i koji su kroz višestoljetnu povijest suživota na prostorima Balkana često pokazivali...«, istakla je na početku Amra Halilović.
Kao predstavnik Pokreta fokolara Srbije István Mészáros je u svom dijelu rekao nešto više o samom projektu, ističući da je njegov glavni cilj zapravo »naš doprinos ovom lutajućem svijetu, koji traži slobodu, sreću i mir, upravo svjedočenje o Bogu i Njegovoj ljubavi«. Govorio je i o samom pokretu koji je prisutan kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, gdje njegovi članovi djeluju i danas.
Sama realizacija Kulturnog kafea zapravo je korak naprijed prema uspostavi međureligijskog i prvenstveno međuljudskog dijaloga između pojedinaca, ali prvenstveno zajednica. 
»Po mišljenju svih nas koji sudjelujemo u ovom projektu susret s čovjekom već je susret s Bogom. Ako to tako postavimo i iz te perspektive gledamo, promatramo, dopuštamo, učimo, dobit ćemo puno više odgovora nego što možemo postaviti pitanja«, rekla je među ostalim sugovornica. 
Kao što naziv ovog projekta govori, u atmosferi kafića, uz šalicu kave, čaja ili soka uslijedio je spontani razgovor u vidu razmjene iskustava, ali i kao način upoznavanja drugih kultura i tradicija još bliže i još bolje. Prožimanje kultura i tradicija nešto je što je karakteristično za naše prostore, napose za vjernike, Hrvate koji žive na području Beograda, a ovo je i idealna prilika za susret i upoznavanje drugih kultura i tradicija te poticaj da se i oni odluče napraviti korak naprijed i prezentirati svoju kulturu spajanja i zajedništva. 
Projekt se provodi uz potporu Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama.
Važno je istaknuti da je ovo tek prvi u nizu susreta s ovom tematikom. U narednom periodu planiraju se još dvije teme: »Duhovno zdravlje« i »Duhovne vrijednosti«, koje će biti održane od rujna, i to u Islamskoj zajednici. 
Marija Antonela Kanelić