Arhiv tekstova

Neispričana priča o »predgrađu«

Kao šesto, najnovije izdanje Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina nedavno je objavljena knjiga  Hod petrovaradinskih belega – tri sećanja na baštinu troje autora: konzervatorice i arhitektice Slobodanke Babić, akademskog slikara dr. sc. Danila Vuksanovića i arhitekta dr. sc. Darka Polića. 
Tema knjige su petrovaradinska predgrađa – Stari i Novi Majur, tri studije u njoj bave se nastankom naselja i arheološkim tragovima, zaštićenim objektima kulturnog naslijeđa, donoseći ujedno pregled karti/mapa od početka 18. do 20. stoljeća i urbanističkih planova od poslije Drugog svjetskog rada do danas. Dio se bavi Preradovićevom ulicom koja nestaje... Hod petrovaradinskih belega obogaćen je fotografijama starih kuća od kojih su neke srušene posljednjih godina, a kroz analizu fasada bavi se i vrijednostima stanovnika Petrovaradina.
Knjiga je predstavljena na nedavnoj promociji u Kulturnoj stanici Svilara u Novom Sadu. 
»Ideja je bila da Petrovaradin prikažemo na malo drugačiji način. Kad se govori o Petrovaradinu, govori se samo o tvrđavi i podgrađu, a zapravo pravi Petrovaradin je ono što se u literaturi naziva predgrađe – Stari i Novi Majur. To su dijelovi Petrovaradina dugačke povijesti, puni života i ljudi koji baštine tu tradiciju. To je nekako neispričana priča koju smo nas troje autora, dvoje arhitekata i jedan slikar, odlučili s tih aspekata osmotriti«, izjavio je za RT Vojvodine jedan od autora knjige Darko Polić. 
Po njegovim riječima, studije su potaknute istraživačkim radom pokojnog kulturnog djelatnika i predsjednika mjesnog HKPD-a Jelačić Petra Pifata (1982. – 2022.) koji je petrovaradinsko predgrađe »podigao na pijedastal« te utjecao da se taj dio mjesta promatra na drukčiji način. 
Autorica Slobodanka Babić je na promociji knjige kazala kako je ostatak Petrovaradina »nekako uvijek bio u sjeni Tvrđave, ali mi ne možemo govoriti o tom moćnom bastionu, a da ne proučimo razvoj prostora oko njega jer su utjecali jedan na drugog«, objavio je novosadski Dnevnik.  
»Ovo je bila prilika da brojne podatke, s kojima sam se susrela tijekom desetljeća, ugledaju svjetlost dana i da potaknem mlade da shvate kako je Petrovaradin nepravedno zapostavljen u valorizaciji njegovog kulturnog naslijeđa«, rekla je Babić.  
Objavljivanje ove knjige podržalo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. 
H. R.