Bolest koja ne može izazvati pandemiju
Samo dan nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 14. kolovoza proglasila epidemiju majmunskih boginja javnozdravstvenom prijetnjom međunarodnog značaja sa žarištem u Africi, zabilježen je prvi slučaj zaraze i u Europi (Švedskoj). Od tada se u javnosti mnogo govori o ovoj bolesti, pojedinci je uspoređuju s kovidom i upozoravaju kako nam prijeti nova pandemija.
Epidemiolog Zavoda za javno zdravlje Subotica dr. med. Nebojša Bohucki takve tvrdnje oštro osporava.
»Ne, samo respiratorne bolesti imaju potencijal izazivanja pandemije, kao što je slučaj kod gripe ili kovida. Majmunske boginje, ili kako ih je pravilno nazvati mpox, nisu respiratorna bolest, prenose se najčešće seksualnim putem i ne mogu se u takvom intenzitetu širiti. Nemaju potencijal pandemije, ali treba očekivati da će rasti broj zaraženih u određenoj populaciji.«
Iako je, kako epidemiolog navodi, za sada izvan Afrike ova bolest zabilježena samo u Švedskoj i Tajlandu može se očekivati da će širenjem stići i u Srbiju.
Veće umiranje, veća zabrinutost
Posljednji slučaj majmunskih boginja u Srbiji je zabilježen 2022. kada je vladala prva epidemija ove bolesti.
»Oboljenje se 2022. pojavilo u Europi, Sjevernoj Americi i drugim dijelovima svijeta što je bilo nevjerojatno. Nije se znalo o čemu se radi, onda je uspostavljeno da su to majmunske boginje. Od srpnja 2022. govorimo o njihovoj epidemiji. Tada je bilo zahvaćeno 116 zemalja (među kojima i Srbija). Od svibnja 2022. do danas je oboljelo gotovo 100.000 osoba, od kojih je 208 završeno smrtnim ishodom. U Srbiji je tad bilo zabilježeno 43 slučaja, tri hospitalizirana od kojih nitko nije umro«, kaže dr. Bohucki.
Iako je dosadašnja stopa smrtnosti ukupnog broja oboljelih od 2022. veoma mala – 0,2%, prošle godine se u DR Kongu pojavila nova epidemija malih boginja s uzročnikom druge podvrste ove bolesti s težom kliničkom slikom i većom smrtnosti – 5%.
»Čim je veće umiranje, veća je i zabrinutost. U narednom razdoblju, radi se o tjednima i danima, će se sigurno pojaviti novi slučajevi ove bolesti zbog kretanja ljudi pa tako i širenja zaraze. Realno je da će se ova podvrsta virusa pojaviti i u Srbiji, ali do većeg širenja ne bi trebalo doći. Ako se na vrijeme otkrije bolest, osoba se javi liječniku, liječi se u kućnim ili bolničkim uvjetima i izolira se, tu je kraj širenju bolesti«, navodi epidemiolog.
Najvažnija prevencija
Majmunske boginje prenose se najčešće seksualnim putem, odnosno dodirom dvije sluznice, ali se može zaraziti i kontaktom sluznice o kožu ili koža o kožu. Kako Bohucki pojašnjava, zaraza se može prenijeti unutar domaćinstva gdje je jedan zaražen, ako netko njeguje zaraženu osobu, spava u istome krevetu ili ima neki drugi bliski kontakt s bolesnikom. Inkubacija je šest do trinaest dana. Može biti izuzetno tri-četiri, a maksimalno dvadeset jedan dan. Nakon prvog do trećeg dana nastaju kožne promjene, poput mrlja koje liče na varičele ali su puno veće. Broj promjena na koži je jako mali, najveći broj ljudi ima ispod 20 promjena na koži, netko može imati samo dvije-tri. Neki imaju i preko 100 promjena, oni imaju tešku kliničku sliku.
Dr. Bohucki navodi kako je najznačajnija prevencija. Iako cjepivo protiv ove bolesti ne postoji, koristi se cjepivo za velike boginje koje je u 85% slučajeva djelotvorno. U Srbiji ne postoji mogućnost cijepljenja, a epidemiolog Bohucki navodi kako nema niti potrebe za tim.
J. D. B.