Arhiv tekstova
Tavankutska paprika i šljiva za Podravku
Ove sezone iz zadruge Voćko u Tavankutu bit će izvezeno 100 tona šljiva i oko 300 tona paprike za Podravku. Suradnja s Podravkom ostvarena je na inicijativu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji je povezao tavankutske proizvođače i hrvatsku tvrtku.
»U razgovoru s Podravkom usuglasili smo se da kod dva proizvoda možemo ostvariti suradnju. To su šljiva i paprika. Izvezli smo 100 tona šljive, a prije desetak dana krenula je isporuka paprike. Podravka je ozbiljan partner, uvjeti koje su ponudili su dobri. Zadovoljni smo i ako se suradnja proširi mogli bismo uključiti i više proizvođača, što bi bio poticaj za naše ljude da ostanu u ovom poslu«, kaže direktor ZZ-a Voćko Marijan Davčik.
Prva inicijativa
Suradnja Podravke i Voćka prva je inicijativa koju je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ostvario kada je u pitanju gospodarska suradnja između proizvođača i jedne hrvatske tvrtke.
»Dogovoreno je s upravom, na čelu s Martinom Dalić, da ove godine idemo s relativno manjim količinama, i ako se to pokaže dobrim, a pokazuje se, razgovarat ćemo da se ova uspješna inicijativa obogati, proširi i da se napravi neka vrsta trajne suradnje. Nastojat ćemo posredovati i politički se zalagati da se trajna suradnja i ostvari. Predsjednica uprave prihvatila je našu inicijativu, ponudila dobre uvjete i vjerujem da će ova inicijativa pridonijeti da se opsegom veća suradnja usustavi«, kazao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov i dodao da Hrvati ovdje nisu samo radnici u hrvatskim tvrtkama ili korisnici njihovih proizvoda već i proizvođači koji mogu svoju proizvodnju plasirati jednoj od vodećih tvrtki kao što je Podravka.
»Ovo je iskorak kada je u pitanju gospodarska suradnja između Srbije i Hrvatske s konkretnim benefitima za naše proizvođače. Vjerujem da će interes za proizvode koje hrvatski proizvođači nude na tržištu iskazati i druge tvrtke iz Hrvatske«, kazao je Žigmanov.
Većim količinama proizvoda koji bi se mogli plasirati na tržište Hrvatske nadaju se i proizvođači, budući da u Tavankutu ima oko 100 hektara paprike i da se godišnje proizvede 4.000 tona paprike.
Jedan od proizvođača iz Tavankuta čija se paprika izvozi u Podravku je Stipan Balažić.
»Ponudili su korektnu cijenu, dobre uvjete, postavili su svoje zahtjeve što se tiče standarda, ja to poštujem. Cilj mi je da s njima ostvarim dulju suradnju, što bi značilo da imam sigurnog kupca«, kaže Balažić.
Umjesto jabuke paprika
Tavankut, koji je nekada bio poznati voćarski kraj, sada se sve više okreće povrtlarskoj proizvodnji. Kako kaže Davčik, voćarstvo je od 2018. godine u ozbiljnoj krizi i to je razlog što su proizvođači počeli krčiti svoje voćnjake i pokušavali s nekim drugim zasadima. On procjenjuje da je od površina koje su bile na vrhuncu proizvodnje 2015.-16. godine možda ostalo samo 30 posto zasada koji se obrađuju.
»Uvijek smo govorili da je u Tavankutu oko 400 hektara voćnjaka. Sad, ako je ostalo 100 hektara, dobro je. Uz to, posljednjih pet godina nije posađen nijedan voćnjak. Oko 70 posto bili su zasadi jabuka, zatim šljiva i breskva«, kaže Davčik.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora bila su inozemna tržišta gdje je završavalo tavankutsko voće. Kada je krenuo izvoz za Rusiju, to je bio dodatni poticaj proizvođačima jer je tržište bilo neograničeno.
»Kada je počeo izvoz u Rusiju, tu su se pojavili i veliki proizvođači koji su podigli plantaže od 200-300 hektara. Ta Rusija je jedno vrijeme dobro funkcionirala, ali je cijena varirala od godine do godine. Glavni konkurent bila nam je Poljska. Poljaci su imali jeftini prijevoz jer su bliže, mi smo imali bescarinski uvoz i nekako smo tu bili s približnim cijenama. Kada je Europa 2014. godine uvela sankcije Rusiji, imali smo jedno dvije godine baš dobre, jer nismo imali konkurenciju. I što se onda dogodilo? U Rusiji su naglo podignuti ogromni zasadi voća. I to nije išlo kao kod nas da su mali proizvođači sadili po hektar-dva, već su tamo sađene plantaže od 500 ili 1.000 hektara, tako da su vrlo brzo došli do proizvodnje koja zadovoljava njihove potrebe. Već nekoliko godina mi moramo biti jeftiniji od njihove jabuke da bi je kupili od nas«, kaže Davčik.
Nije bolje ni s drugim tržištima jer je u Europi hiperprodukcija jabuka. Arapska tržišta su daleko i nisu za male proizvođače.
»Nije samo problem tržište već i promjena klime. Zime su nam jako tople i voće, naročito koštičavo, rano krene, onda dođu mrazevi i breskva smrzne, ne samo plod već i čitavo stablo. S obzirom na sve to proizvođači su počeli tražiti što bi moglo zamijeniti voće. Zemlja je pjeskovita i mi nemamo neki veliki izbor. Kao alternativa eto pojavila se paprika, crvena ajvarka ili kako je još zovu slonovo uho. Probali smo i s krastavcima, ali za tu proizvodnju nema dovoljno radne snage, nisu se dobro pokazale ni neke druge sorte paprike«, kaže Davčik.
U Tavankutu trenutačno ima oko 100 hektara crvene paprike, a širenjem proizvodnje pojavio se problem plasmana. Razlog je to što je Davčik u potrazi za novim tržištima i dugoročnom suradnjom razgovarao s Tomislavom Žigmanovim, koji je tavankutske proizvođače povezao s Podravkom.
»Uspjeli smo se dogovoriti i usuglasili smo se da šansu za suradnju imamo u isporuci šljive i paprike. Oko 300 tona paprike koja će ove godine ići za Podravku je manje od 10 posto naše proizvodnje, pa nam je želja da te količine povećamo, uključimo više proizvođača«, kaže Davčik.
Z. V.
