Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Sakralni objekti – novi izazov

Nevenka Vidić iz Šida, rođena Kukujevčanka, umirovljena projektantica, cijeli svoj radni vijek provela je u projektantskoj kući Šidprojekt u Šidu. Radila je na pisanju i nadzoru brojnih projekata: stambenih blokova u Šidu, Inđiji, Beogradu, industrijskih i cestovnih projekata, naplatnih stanica, graničnih prijelaza. S posebnom ljubavlju i pažnjom radila je projekte obnove i rekonstrukcije rimokatoličkih crkava u Srijemskoj biskupiji ali i šire. Najizazovniji su joj bili projekti obnove rimokatoličke crkve Presvetog Srca Isusovog u Šidu i crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima.

Crkva u Šidu – prvi projekt

Završila je gimnaziju u Šidu i upisala Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog fakulteta vratila se u Kukujevce kod roditelja da ih njeguje. Ubrzo se zaposlila u projektantskoj kući Šidprojekt. Tvrtka se tada zvala Projektovanje i nadzor u sklopu Zavoda za urbanizam. U toj tvrtki provela je radni vijek od 1982. do 2016. Isključivo se bavila projektiranjem i nadzorom različitih objekata od stambenih blokova u Šidu, Inđiji, Beogradu, industrijskih i cestovnih projekata, naplatnih stanica, graničnih prijelaza. Dolaskom vlč. Nikice Bošnjakovića za župnika u Šidu 2010. godine uključila se u projekte na obnovi i rekonstrukciju rimokatoličkih crkava. Prvi izazov bio joj je obnova crkve u Šidu.
»Želja svećenika bila je da se izgled rimokatoličke crkve u Šidu vrati u izvorno stanje. Prihvatila sam da radim s velikim zadovoljstvom. Bio je to veliki izazov. Prvo je trebalo obnoviti toranj, zatim cijelu crkvu, urediti enterijer i okoliš. Na izradi projekta provela sam puno vremena jer je iznimno važno dobro uraditi projekt sa svim detaljima. Od izvornog stanja crkve nije ostalo ništa i trebalo je sve vratiti onako kako je nekada bilo. Uz suradnju sa svećenikom, sudjelovanju na raznim natječajima, prijavama, zahtjevima, komunikacijama, odlasku kod raznih majstora i umjetnika za izradu vitraža, traženju materijala... Nakon dvanaest godina posla uspjeli smo u viziji crkvi vratiti izvorni izgled«, kaže naša sugovornica i dodaje: »Projekte za crkve počela sam raditi još u vrijeme dok sam bila zaposlena, a za daljnji rad me je potaknula rečenica iz Biblije: ‚A i ja tebi kažem: ti si Petar i na ovoj steni sagradit ću crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati‘ (Matej 16:18). Osjetila sam da Duh sveti živi u svakoj crkvi, pa i u tim ruševinama. Tužno je da objekti koje su nekad ljudi gradili bez puno tehnologije i strojeva ostanu ruinirani i da mi u sadašnje vrijeme nismo u mogućnosti obnoviti ih. Gdje god odete, u bilo koju crkvu, osjetit ćete neku toplinu i neki poziv. Ja sam osjetila poziv da trebam uložiti svoje znanje i iskustvo. I uspjela sam gdje god sam pokušala«, kaže naša sugovornica.

Zahtjevni Kukujevci

Nakon obnove crkve u Šidu dobivala je pozive za rad projekata i na drugim crkvama: u Gibarcu i Kukujevcima, za izgradnju crkvene dvorane i župnog doma u Sotu, crkve sv. Roka u Moroviću, projekt rekonstrukcije krova rimokatoličke crkve u Platičevu, zatim projekt rekonstrukcije tornja crkve svetog Klementa u Hrtkovcima, crkve na Tekijama te projekt rekonstrukcije katedrale svete Terezije Avilske u Subotici. Poseban izazov bila joj je crkva u Kukujevcima.
»U crkvi u Kukujevcima sam krštena. Ona je u mom srcu posebna. Drago mi je što smo započeli njenu obnovu. To je bio najveći objekt i kompleksan projekt. Prva faza tornja djelomice je urađena. Podignut je konstruktivni toranj. Brod crkve nije urađen jer su potrebna velika sredstva. Ne znam dokle će se stići s njenom obnovom, budući da je narod slab i nemoćan i s malim prihodima, ali se nadam da će uz Božju pomoć biti potpuno obnovljena. Kada bi se stari Kukujevčani i njihovi potomci angažirali te stanovništvo Vojvodine, i ako bi postojao kontinuitet rada, crkva bi se mogla obnoviti u narednih 15-ak godina. Trenutno nema dovoljno sredstava za daljnji rad. Brod crkve zahtijeva velika sredstva i teško ih je prikupiti odjednom. Želja svećenika je da se vrati u izvorno stanje i ako bi se stavila druga stropna konstrukcija to ne bi bilo originalno. Bog dragi zna koji mu je plan, ali s ljudskog stanovišta. kada bi se nastavilo prikupljati sredstva u kontinuitetu, mogla bi se završiti. Vizija je da to bude hodočasničko mjesto jer kroz povijest Kukujevci to zaslužuju«, ističe Nevenka.
A za sve do sada urađeno bilo je potrebno uložiti puno truda, znanja i odricanja uz veliku podršku obitelji.
»Važno je poznavati povijest objekta: kako je nastao, u kom stilu je pravljen, kakva je konfiguracija terena, vremenski utjecaj i stanje objekta kroz vjekove, budući da su to uglavnom stari objekti. Također, važno je dobro poznavati struku i u smislu povijesnog razvoja arhitekture, poznavati društvo i ljude, umjetnost i imati osjećaj za točne proporcije i detalje. Projektant mora poznavati sve zakonske norme, sve građevinske i arhitektonske propise. Posao je kompleksan i koncentracija mora biti velika. U svakom projektantskom poslu puno je sati rada. Svaka crkva je priča za sebe. Svaka od njih je nastala u drugo vrijeme i građena je u drugom stilu, drugačijem terenu, gradili su je drugi ljudi. Složeniji je posao raditi crkve nego stambene objekte gdje se poštuju propisi građenja, zakonske norme i kultura stanovanja. Crkva je nešto drugo i posebno. Manji je broj projektanata u današnje vrijeme koji se odlučuju za rad na crkvama. Zahvalna sam suprugu i kćerima koji su me uvijek podržavali u poslu. I oni su, kao i ja, zadovoljni postignutim rezultatima. Moramo misliti o našim korijenima i našim sakralnim objektima, ne smijemo ih zaboraviti«, kaže na kraju umirovljena projektantica iz Šida.
S. D. 
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika