Arhiv tekstova
Didin opus za nove generacije
Svojim bogatim trodnevnim programom (10.-12. listopada), ovogodišnji, 23. Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, nanovo su potvrdili svoj status središnje knjiško-jezične, ali i veoma važne kulturne manifestacije Hrvata u Srbiji. Započeli su tradicionalno programom »Narodna književnost u školi«, koji okuplja vrtićku djecu i osnovnoškolce (opširnije na Hrckovim stranicama), a nastavljeni programom »Budi IN – ponosi se svojim« za učenike srednjih škola koji se obrazuju na hrvatskom jeziku.
Jezično i kulturno blago
Multimedijalna večer, održana u petak navečer u HKC-u Bunjevačko kolo, središnji je program na kojem se dodjeljuju književne nagrade Hrvata u Srbiji. Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi nagradu Balint Vujkov Dida za 2023. godinu dodijelio je Zlatku Romiću, za promociju književnosti i jezika. Romić je dugogodišnji subotički novinar a među ostalim i izbornik tekstova za ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova s ukupno osam knjiga.
»Novinar Zlatko Romić objavio je prije 23 i pol godine u Subotičkim novinama tekst o Balintu Vujkovu, povodom njegova 90. rođendana i zapitao se kako je moguće da je takav čovjek u Subotici zaboravljen. Bio je to inicijalni tekst za pokretanje Dana Balinta Vujkova, a Zlatko Romić je od početka uključen kako u istraživanje i pisanje o Balintu, tako i u lektoriranje i organizaciju«, navodi se u obrazloženju nagrade.
Primajući nagradu Romić je kazao kako nam je Vujkov ostavio blago koje je izgubljeno, jer govorima njegovih kazivača danas više nitko ne govori, ali da bismo bez te građe danas bili znatno siromašniji.
»Balint Vujkov najveće je ime među sakupljačima usmenog narodnog blaga. Mi smo krenuli s ogromnim kapitalom s više od 1.500 sakupljenih pripovjedaka, bajki, basni, varalica i pjesmica... To blago je sada pristupačno svakome, nadam se da će biti inspiracija kako za znanstvena istraživanja tako i budućim redateljima u kazalištu ili filmu«, kaže Romić.
Spoznaje o vlastitosti
Nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2023. godini pripala je 16. svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Kako se navodi u obrazloženju nagrade, ovaj svezak predstavlja jedan u dugogodišnjem nizu svezaka koji sadrže rezultate opsežnog istraživačkog rada velikog broja autora te živ projekt oko kojeg se okupljaju stručnjaci različitih područja s prilozima koji proširuju i objedinjuju spoznaje o prošlosti i sadašnjosti podunavskih Hrvata. Priznanje su primili glavni i odgovorni urednik Leksikona Slaven Bačić te u ime nakladnika, predsjednik Hrvatskoga akademskog društva Mato Groznica.
»Ova nagrada bit će poticaj da rad na ovom kapitalnom djelu bude nastavljen, a sve nas potičem da nam Leksikon uvijek bude na dohvat ruke kako bismo produbljivali vlastite spoznaje o tome tko smo i što imamo«, kazao je Groznica.
Trijenalna nagrada Iso Velikanović za najbolju knjigu proze (za razdoblje 2021. – 2023.) dodijeljena je knjizi kratkih priča Fajrunt u Istarskoj ulici Mirka Kopunovića. Uz autora, nagradu je u ime nakladnika primila predsjednica Inovativne mreže Jadranka Stantić.
»Kopunović ovim pričama slika i mentalitet jednoga podneblja, najviše Hrvata Bunjevaca koji su u opisano vrijeme živjeli i žive na ovim prostorima. Smatramo ove priče vrlo uspjelim uživljavanjem u sliku jednoga vremena. Likovi su oživljeni autentičnim govorom, a čitatelj može uživati i u pripovjedačkim opisima, kao i jedinstvenoj atmosferi Istarske ulice«, navodi se u obrazloženju nagrade.
»Za sve su krivi moji majka i dida, otac i mater, moja sestra i njihove izgovorene i neizgovorene bunjevačke riči. Knjigom sam im se htio odužiti za to. Dugo sam slagao ovu knjigu, a kada je došlo do pisanja išlo je samo od sebe«, kazao je na svečanosti Kopunović.
U kulturno-umjetničkom programu Multimedijalne večeri predstavljeni su dijelovi nematerijalne baštine, u kontekstu teme ovogodišnjih Dana. Nastupili su folkloraši i Ženska pjevačka skupina Prelje iz HKC-a Bunjevačko kolo a narodne priče iz Vujkovljeva opusa kazivali su Nevena Racić (inače Vujkovljeva unuka), Bernadica Ivanković i Zoltan Sič. Specijalni gost večeri bila je muška pjevačka skupina KUD-a Kupina iz Hrvatske.
Razvijeno djelovanje oko knjige
Na početku večeri obratili su se ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, u ime ministrice kulture Hrvatske Nine Obuljen Koržinek posebna savjetnica Dubravka Đurić Nemec.
Čestitavši ovogodišnjim laureatima na nagradama, savjetnica Đurić Nemec istaknula je važnost očuvanja baštine hrvatskih zajednica izvan Hrvatske.
»U vrijeme galopirajuće globalizacije, gospodarskog udruživanja na svjetskom planu i kulturne asimilacije, ugrožene su male zajednice, jezici i govori s malim brojem govornika. Time se gubi golemo znanje, koje je nenadoknadivo, gubi se iskustvo i posebne kulturne prakse. Mi to ne smijemo dozvoliti da se dogodi hrvatskim zajednicama. U temeljima očuvanja kulture i jezika jest očuvanje tradicije i baštine a to je ono čemu je Balint Vujkov posvetio cijeli svoj život. Vi se trudite i na najboljem ste putu to očuvati«, poručila je Đurić dodavši da bez brige o tradiciji nema ni suvremene umjetničke i književne produkcije.
Ministar Žigmanov ocijenio je kako je kulturni prostor Hrvata u Srbiji bogat i pluralan te izuzetno vrijedan među Hrvatima izvan Hrvatske.
»Jedna smo od rijetkih zajednica u Vojvodini, van matice, koja ima unutar sebe razvijeno područje djelovanja oko knjige. Jedina smo zajednica među Hrvatima izvan Hrvatske, ne računajući Hrvate u BiH, koja ima svoj književni časopis. Jedina smo hrvatska zajednica koja ima časopis za znanost i publicistiku. Jedina smo hrvatska zajednica koja kontinuirano radi na valorizaciji književnog stvaralaštva kroz dodjelu četiri nagrade. Moramo unutar sebe i dalje ustrajavati kada su u pitanju ovi napori, ne smijemo se zamoriti ni odustajati od onoga što danas kao živu praksu imamo kada je u pitanju knjiga. Moramo i dalje razvijati i prenositi na mlade, kroz sustav obrazovanja i neformalne komunikacijske i edukacijske kanale s našim mladim obrazovanim ljudima. Na taj način bit ćemo svjesni, sposobni i odgovorni prenositelji onoga što je i Balint Vujkov za života radio – bio krhka nit u kontinuitetu stvaralaštva na hrvatskom jeziku, i posvjedočiti da smo kao zajednica i pojedinci danas na razini kvalitetnih odgovora spram izazova u kojima se nalazimo«, kazao je Žigmanov.
Promocija nematerijalne baštine
Ovogodišnji stručno-znanstveni dio, u formi okruglog stola, bio je posvećen temi »Očuvanje nematerijalne kulturne baštine manjinskih zajednica u Republici Srbiji«. Okupio je predstavnike pet manjinskih zavoda u Vojvodini te druge stručnjake i čuvare baštine iz Srbije i Hrvatske (opširnije na stranici 11). U predvorju Čitaonice Gradske knjižnice, gdje je održan okrugli stol, priređena je izložba knjiške produkcije Hrvata u Srbiji u proteklih godinu dana (izložbu je priredila knjižničarska savjetnica Bernadica Ivanković). Nakon okruglog stola, položeni su vijenci na bistu Balinta Vujkova u parku pokraj Gradske kuće u Subotici.
I program za srednjoškolce, naslovljen »Budi IN – ponosi se svojim!« i održan u Gimnaziji Svetozar Marković, bio je u znaku teme nematerijalne kulturne baštine. U kvizu koji je priredio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sudjelovali su učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku u Gimnaziji Svetozar Marković, Politehničkoj, Medicinskoj srednjoj školi i Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Paulinum. U igrama su se najviše istaknuli učenici Gimnazije i Medicinske škole, ali ipak, na kraju nitko nije otišao doma praznih ruku.
Također, u sklopu Multimedijalne večeri u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo mogla se vidjeti izložba Živa baština na kojoj se prikazuju elementi nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
Knjiška produkcija
U okviru Dana predstavlja se i knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana koju je ove godine predstavio stručni suradnik u ZKVH-u Branimir Kopilović. U tom razdoblju iz tiska je izašlo 43 knjige, a 47 uključujući i udžbenike. U pitanju su književni naslovi, monografije, znanstvene studije i časopisi, godišnjaci, izložbeni katalozi i druge publikacije kao i jedan nosač zvuka s pripadajućim bookletom. Na polju znanosti i poezije ih je najviše, ukupno po 12 izdanja a deset naslova je iz područja umjetnosti. Autori koji su zastupljeni su već dobro poznata imena ovdašnje manjinske književne i znanstvene scene, ali se pojavilo i nekoliko novih imena s prvijencima, ukazao je Kopilović.
Ovom prigodom predstavljena je i najnovija, osma knjiga u ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova, naslovljena Didin rukopis. Izbor tekstova sačinio je Zlatko Romić, recenzentica je dr. sc. Sanja Vulić, knjigu je uredila Katarina Čeliković. U ovoj je knjizi predstavljena Vujkovljeva proza (bajke, pripovijetke, drama) pisana na temeljima narodne tradicije. Tu je i Balintova poezija (iz knjige Pupoljci) te poglavlje o njegovom sakupljačkom radu i dodaci knjigama (tekstovi iz časopisa Bunjevačko kolo te predgovori i pogovori iz Vujkovljevih knjiga).
»Osam knjiga pred nama izdavački je pothvat jedinstven u izdavačkoj povijesti ovdašnjih Hrvata a vjerujem i šire. Naime, ova serija pokazuje što je Balint Vujkov tijekom svojega života zapisao, objavio i sačuvao – a to je ne samo korpus dijalekata, već i samog identiteta, ponajprije Hrvata u velikom panonskom prostoru ali počevši od Janjeva na Kosovu sve do Gradišća, Slovačke, Hrvatske, Mađarske i Vojvodine«, navela je Katarina Čeliković.
Također, predstavljen je i zbornik radova s lanjskog stručnog skupa na kojem je bilo riječi o Matošu (u povodu 150. obljetnice njegova rođenja), kazalištu, hrvatskim velikanima, književnosti i jeziku, kulturnoj povijesti.
Književni salon
U završnici Dana hrvatske knjige i riječi, u Hrvatskom domu – Matici održan je Književni salon na kojem je predstavljena ideja o osnutku Kluba hrvatskih pisaca Srbije (KHPS).
Inicijator ove ideje je Organizacijski odbor Dana Balinta Vujkova. Ideja je da Klub okupi autore i autorice, pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji, koji pišu književna i druga djela na hrvatskom standardnom jeziku i hrvatskim govorima (bunjevački, šokački...). Također, ideja je da se Klubu priključe i osobe iz hrvatske zajednice koje se u širem smislu bave knjigom – urednici, nakladnici, književni kritičari, knjižničari, prosvjetni djelatnici, novinari... Cilj Kluba je umrežavanje autora i autorica radi bolje promocije njihovih knjiga, zajedničkih nastupa te artikulacije književnog života hrvatske manjine. Planirano je i da se radi na poticanju književnog stvaralaštva kod autora i autorica mlađe generacije. Kako je istaknuto, pokretanje KHPS-a podupiru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ kao organizatori Književnoga salona.
U kontekstu ove inicijative, u prvom dijelu Salona predstavljen je rad Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (gosti su bili predsjednik Društva Ivan Baković te članovi upravnih tijela Srećko Marijanović i Anto Marinčić) i Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjski-srijemski (o kojem je govorio predsjednik Ogranka Mirko Ćurić).
Predsjednik DHK Herceg-Bosne Ivan Baković kaže kako to Društvo ima dobru suradnju sa ZKVH-om, koja se osim sunaklade (reizdanje prve Matoševe knjige Iverje) i uzajamnog predstavljanja u književnim časopisima Osvit, odnosno Nova riječ, ogleda i u gostovanjima.
»Suradnja se širi, planiramo dogodine objaviti i novu knjigu vezanu za Matoša. Mi koji smo na rubovima hrvatskog kulturnog prostora nekako se bolje razumijemo nego sa središnjicom. Prvi put smo na Danima hrvatske knjige i riječi, uskoro izaslanstvo ZKVH-a dolazi u Mostar na naše Dane humske poezije i Ikavski skup. Ono što sam vidio u ova dva dana u Subotici je nešto iznad mojih očekivanja. Dani hrvatske knjige i riječi pokazuju svu dubinu i vrijednost vašeg angažmana oko knjige i jezika«, izjavio je Baković za Hrvatsku riječ.
Predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković izrazila je zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem te manifestacije.
»Tema koja nas je okupila ove godine je očuvanje nematerijalne baštine manjinskih zajednica u Srbiji. Pokazali smo da mi Hrvati možemo okupiti druge manjinske zajednice i da su nam izazovi na tom području slični i da vidimo neka rješenja. Trudimo se baštinu prenositi na djecu i mlade, tu je i sustav obrazovanja. Nikada se neće vratiti govor i jezik kojim je pisao i divanio Balint Vujkov, ali živa baština je ono kada svjedočiš svoje na autentičan način kako si to vidio ili čuo od svojih predaka. Baština Hrvata u Vojvodini je bogata, imamo i iste ili slične običaje s drugim narodima, ali opet su posebnost ti naši govori – bunjevački, šokački, srijemski, banatski. ‘Budi in – ponosi se svojim’ bilo je geslo pod kojim smo okupili srednjoškolce, a poruka za odrasle bi bila: punite svoje police knjigama, divanite i govorite, i dijelite s drugima ono što ste naslijedili«, rekla je Čeliković.
Suorganizatori ove manifestacije su Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće.
Manifestaciju su podržali Ministarstvo kulture i informiranja Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće, Osječko-baranjska županija, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.
D. B. P.
