Arhiv tekstova
O književnim i inim temama
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Odsjek za kroatistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Regionalni centar Mađarske akademije znanosti organizirali su 18. i 19. listopada XVII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu. Ovaj skup organizira se svake dvije godine.
Znanstveni skup bio je posvećen 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić Mažuranić, 150. obljetnici rođenja nijemetskoga župnika i prevoditelja Béle Horvátha, 75. obljetnici Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu kao i 20. obljetnici utemeljenja Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Na skupu, koji je održan u zgradi Regionalnog centra Mađarske akademije znanosti, sudjelovalo je četrdesetak izlagača iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Obljetnice Zavoda i Katedre
Znanstveni skup bio je otvoren predstavljenjem povijesti Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je također proslavila 75 godina od svog osnivanja. O dugoj povijesti katedre, koja je najstarija djelatna katedra za suvremeni hrvatski jezik, govorio je pročelnik Odsjeka za kroatistiku dr. sc. Ivan Marković. O 20 godina rada Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj govorio je djelatnik ZZHM-a Silvestar Balić. Kako je kazao, Zavod je u protekla dva desetljeća radio na istraživanju, prezentiranju, populariziranju Hrvata u Mađarskoj i njihovom povezivanju sa sveukupnim hrvatskim znanstvenim, umjetničkim i kulturnim životom. Povodom 75. obljetnice Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Pečuhu govorio je voditelj Katedre dr. sc. Stjepan Blažetin. Katedra u Pečuhu, odnosno njezin pravni prethodnik, započeo je s radom 1949./1950. akademske godine na tadašnjoj Visokoj pedagoškoj školi. Od tada diplomirali su brojni studenti koji su svojim životom i radom obilježavali a i danas obilježavaju kulturni, umjetnički, znanstveni i javni život hrvatske zajednice u Mađarskoj.
Prevođenje, dvojezičnost, hrvatska nastava...
Prvi dan znanstvenog skupa bio je rezerviran za radove inspirirane životom i djelom Béle Horvátha, nijemetskog župnika najviše poznatog po zbirci Petőfijeve pjesme (Subotica, 1914.). Sve do danas to je jedina samostalna zbirka Sándora Petőfija, jednog od najvećih mađarskih pjesnika XIX. stoljeća, na hrvatskom jeziku. Tog dana mogla su se čuti izlaganja koja propituju položaj i mjesto umjetničkog prevođenja i prevođenja uopće, pitanja dvojezičnosti, probleme nastave hrvatskoga jezika u inojezičnom okruženju, ulogu hrvatskih nacionalnih manjina u posredovanju između dviju kultura. Bilo je riječi i o hrvatskim lektoratima u inozemstvu, izobrazbi odgojitelja, učitelja i profesora hrvatskoga jezika i književnosti u Hrvatskoj i u inozemstvu, pitanjima uključivanja Hrvata izvan Hrvatske u znanstveni život matične domovine.
Izlaganja su prvog dana imali i predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i NIU Hrvatska riječ – Branimir Kopilović (Izložbene aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009. do 2023. godine) odnosno Ivan Benčik (Književno-esejistički sadržaji u tjedniku Hrvatska riječ te njegovim podliscima za djecu i mlade Hrcko i Kužiš?!).
Brlić Mažuranić – trajna inspiracija
Život i rad Ivane Brlić Mažuranić bila je glavna tema drugog dana znanstvenog skupa. Njeno ime je nezaobilazno u povijesti hrvatske književnosti, jedna je od najpopularnijih dječjih spisateljica i danas, te trajna inspiracija različitim umjetnicima. Njezina se djela poput Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića i Priča iz davnine redovito čitaju, prevedena je na brojne jezike, a pored toga bila je inspiracija za filmske adaptacije, crtane filmove, predstave, mjuzikle, stripove itd. Na znanstvenom skupu bili su predstavljeni radovi koji se bave životom i djelom te autorice, njezinim značajem za sveukupnu hrvatsku književnost i kulturu, njenim radovima s područja dječje književnosti, kao i o djelima Ivane Brlić Mažuranić u različitim umjetničkim praksama, pogotovo u svakodnevnom životu i modernom digitalnom okruženju. Pojedini radovi dotaknuli su se i novinarskog, ali i političkog angažmana Ivane Brlić Mažuranić i njene obitelji.
Za sudionike znanstvenog skupa bio je organiziran i posjet Hrvatskom kazalištu u Pečuhu koje je osnovano 1992. godine i u kom se redovito igraju predstave na hrvatskom jeziku. Ondje su posjetitelji imali priliku pogledati predstavu Ribe rađenu po jednočinki američke autorice Elaine May a u režiji Čarne Kršul. Glavne uloge su igrale Maja Lučić i Čarna Kršul.
XVII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup održan je uz pokroviteljstvo fonda Gábor Bethlen i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i uz potporu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu.
H. R.
