Arhiv tekstova
Što više pitanja, manje odgovora
Iako svjesni njezina postojanja u mnogim sferama svakodnevnog života (industrija, mobiteli, algoritmi...), ogroman broj ljudi umjetnu inteligenciju doživljava kao nadolazeću opasnost izravno iz područja znanstvene fantastike. Tako bi se nekako moglo sažeti ono što je rečeno na tribini »Umjetna inteligencija i novinarstvo«, koja je održana u subotu u okviru X. Festivala novinarske reportaže Fra Ma Fu u Đurđevcu.
Stoga su i riječi umirovljenog novinara Radio Pule Budimira Žižovića da ispred pojma umjetne inteligencije u novinarstvu stoje samo pitanja i pitanja, i što ih je više, sve je manje odgovora. Podsjećajući na ne tako davnu prošlost, on je rekao kako smo i pojavom interneta postavljali slična pitanja, pa smo preko noći prihvatili sve novine.
»Ne moramo više puno znati jer sve dobijamo na dlanu. Svoja pitanja usmjerili smo na ‘kako’, pri čemu ‘zašto’ postaje sve više izlišno (...) U velikom broju pitanja i ja se pitam tko će biti kreator umjetne inteligencije i hoće li ona služiti novinarstvu ili novinarstvo njoj«, rekao je Žižović.
Novinar Večernjeg lista Zoran Vitas istaknuo je kako umjetna inteligencija ipak ne može zamijeniti čovjeka u niz bitnih stvari. Kako je naveo, i postojeći Google skup je mnogobrojnih informacija, a na čovjeku je da provjeri njihovu vjerodostojnost. Kada je riječ o sve češćem spominjanju unošenja emocija u umjetnu inteligenciju Vitas je rekao:
»Ako joj damo emocije ili ako ih stekne, onda ona postaje kao i mi. I onda je to opasno«.
Elena Lukić s osječke Akademije za umjetnost i kulturu istakla je kako aplikacije s umjetnom inteligencijom već postoje i one »na milijun načina« mogu zlorabiti ljudski lik (i to se i radi), a da se pri tomu počinitelju ne može ili je veoma teško ući u trag.
»Ne postoje nikakvi zakoni niti pravne regulative kada je riječ o ‘deep fake’ informacijama, a koje duboko krše ljudska prava, napose žena i maloljetnika«, rekla je Lukić.
Bivši urednik Glasa Slavonije, novinar Feral Tribunea a danas Telegrama Drago Hedl rekao je kako je nemoguće zaustaviti već pokrenuti »kotač umjetne inteligencije« i da će (i) on, kao i mnogi raniji izumi čovječanstva, donijeti puno toga i dobroga i lošega.
»Ne znam u kom će pravcu to ići, ali me je strah od toga da mi umjetna inteligencija bude urednik. Bit će mi, naravno, zanimljiv i komentar umjetne inteligncije o nekom događaju. U svakom slučaju, ušli smo u rijeku ali ne znamo koliko dugo ćemo držati glavu iznad vode«, rekao je Hedl.
Osim noseće teme o umjetnoj inteligenciji, Festival koji nosi ime novinara-reportera Franje Martina Fuisa, koji je od 18. do 20 listopada okupio četrdesetak novinara iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, obilovao je brojnim drugim sadržajima. Tako su na početku Festivala – kog su otvorili gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko – uručene nagrade za najbolje reportaže prošle godine Tamari Opačić (Novosti), Romeu Ibriševiću, te novinarkama Nove TV Nikolini Cetinić i Maji Medaković. Sudionici Festivala nakon toga mogli su pogledati i dokumentarni film o Franji Martinu Fuisu Šifra Galeb, te predstavljanje slikovnice Franjo Fuis i njegove zbirke poezije, te monografije Veljka Krulčića Maurović: od Mula do Mula, a na koncu u u Gradskom muzeju i izložbu fotografija Rock & Rat Zorana Jačimovića i Veliki požar u Osijeku novinara Glasa Slavonije Gojka Mitića i Brune Jobsta.
Posebno zanimljiv bio je više nego aktualan višestruko nagrađivani dokumentarni film Brat Vanje Stokić i Ajdina Kambera koji govori o problemu sahranjivanja migranata koji su umrli na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i zajedničkom nehumanom odnosu državnih institucija sve tri zemlje prema tom pitanju, ali i veleposlanstava zemalja iz kojih dolaze. Posljednjeg dana održane su i tribine osječke Akademije za umjetnost i kulturu VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije, odnosno Newawves – oporavak radija i jačanje medija zajednice u područjima niske gustoće naseljenosti.
Kao i svake godine, Festival Fra Ma Fu održan je u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva i Studijskog instituta za novinarstvo, kulturu i obrazovanje, a vrlo konkretnu potporu dali su i Grad Đurđevac i njegova Turistička zajednica organiziranjem vrlo sadržajnih i zanimljivih pratećih programa.
Z. R.
