Arhiv tekstova
Petrović: Ugrožena konkurentnost domaće privrede
Predstavljajući knjigu pod nazivom Makroekonomske krize i reforme u Srbiji 1980. – 2023: Ekonometrijska analiza, akademik i donedavni predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije Pavle Petrović osvrnuo se u svom govoru na aktualnu makroekonomsku situaciju u zemlji, prenosi Forbes.
Oko jedan posto radno sposobnog stanovništva ili oko 40.000 ljudi godišnje emigrira iz Srbije, kazao je Petrović na samom početku svog obraćanja u svečanoj dvorani Srpske akademije nauka i umetnosti. A na opseg emigracija, nastavio je, utječe kvaliteta institucija i javnih usluga, poput obrazovanja i zdravstva, barem u istoj mjeri u kojoj na njih utječe visina plaće.
Petrović kaže da je do sličnog rezultata došao i OECD, rekavši da emigracije pokreću slabe institucije, visoka korupcija, bolje prilike za adekvatno zaposlenje, pa tek onda visina plaće.
Emigracija stanovništva, zajedno s lošom demografskom slikom, dovela je i u Srbiji i u zemljama centralne i istočne Europe do naglog pada stope nezaposlenosti. Uz to, manjak radne snage doveo je do toga da realne plaće rastu brže od produktivnosti.
»Kumulativno od 2019. do 2023. godine plaće su realno rasle 18,2 posto, a produktivnost je istovremeno porasla 14,8 posto. U 2024. se taj trend zaoštrava, pa su plaće rasle 9,2 a produktivnost 3,6 posto. To je na srednji rok neodrživa situacija, jer će takav trend kočiti ekonomiju i destimulirati investicije«, upozorio je Petrović. Također je upozorio da visok rast plaća i realno jačanje vrijednosti dinara ugrožavaju konkurentnost domaće privrede.
»Dva su izvora mogućih problema u budućnosti: smanjenje priljeva kapitala ili povećanje odljeva iznošenjem profita. Sadašnja pozicija Srbije može postati neodrživa, a neke naznake se već vide. Deficit tekuće platne bilance je snažno porastao u 2024. s 2,4 na 4,4 posto BDP-a, a prognozira se povećanje na više od pet posto u srednjem roku«, upozorio je Petrović.
Narodna banka drži tečaj dinara čvrsto pod kontrolom od 2019. godine, opsežnim intervencijama. Kao i neke druge centralne banke, poput Albanije i Rumunjske, ona kontrolira devizni tečaj, iako bi zapravo formalno trebalo kontrolirati isključivo inflaciju, rekao je Petrović.
