Arhiv tekstova
Skupa uz tamburu i pismu
U sklopu istraživanja i promocije nematerijalne kulturne baštine Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata realizirao je projekt pod nazivom »Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata«, a plod tog istraživanja je i istoimeni glazbeni album kojim se predstavljaju tamburaška praksa i bećarac ovdašnjih Hrvata. Kako je tamburaška glazba prisutna u svim dijelovima Vojvodine gdje žive Hrvati, a jednako tako i bećarac, na albumu se predstavljaju ova dva elementa nematerijalne baštine kroz sviranje i pjevanje među trima (otuda i naziv troplet) skupinama ovdašnjih Hrvata – Srijemcima, Šokcima i Bunjevcima. Također, na album su uvrštene i popularne pjesme koje se izvode na veseljima, svadbama i zabavama i koje su dio žive nematerijalne baštine.
Glazbeno izdanje Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata predstavljeno je prošloga četvrtka, 7. studenoga, velikim koncertom u Subotici, u HKC-u Bunjevačko kolo. Publika je imala prilike čuti bećarce, kola i druge skladbe iz glazbene tradicije ovdašnjih Hrvata, koje se ovim projektom nastoje sačuvati od zaborava.
Bećarci i kola
Odbi se biser grana, Lagani bećarac, Mi smo Bunjevci, Sremačko kolo, Šokačko kolo, Malo bunjevačko kolo, Cvala j’ šljiva belica, Vesela je Šokadija, Bunjevka sam, Bećarac iz Monoštora, U našemu lijepo ti je Srijemu, Oko moje plavo i garavo – naslovi su izvedenih skladbi. Njih su izveli glazbenici koji su sudjelovali i u snimanju albuma: tamburaški orkestar HGU-a Festival bunjevački pisama pod ravnanjem prof. Mire Temunović i vokalni solisti Marija Kovač, Anita Đipanov Marijanović, Marija Francuz, Tamara Štricki Seg, Marko Grmić i Josip Francišković. Gost koncerta bila je Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora koje su predstavile dvoglasno pjevanje Šokica iz toga sela.
Kako je na koncertu pojašnjeno, kolo i bećarac pojavljuju se kao glazbene forme u sve tri skupine vojvođanskih Hrvata, ali svaka sa svojim posebnostima i načinom izvedbe. Kolo je kod Srijemaca izvedeno u formi kratke skladbe, kod Šokaca se izvodi uz pjevanje, a kod Bunjevaca se ono pleše. Bećarcima iz Rume i Monoštora te bunjevačkom bećarcu zajednička tematika je ljubav i šala, ali se međusobno razlikuju po načinu izvedbe.
Zapisati baštinu
Izdanje Tamburaški troplet distribuira se na USB-u na kojem se, osim 15 pjesama, nalazi i brošura s pratećim tekstovima. Urednik i recenzent glazbenog izdanja je profesor tambure Vojislav Temunović a izvršnu produkciju potpisuje Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama iz Subotice. Kako je prije koncerta istaknula ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković, tamburaška praksa upisana je na Listu elemenata nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije dok su bećarac, bunjevačka i šokačka kola te dvoglasno pjevanje Šokica neki od 29 elemenata Registra nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
»Cilj nam je bio, a nadam se da smo u tome uspjeli, snimanjem i promocijom ovih skladbi zabilježiti ih u kvalitetnoj i autentičnoj izvedbi, sačuvati ih od zaborava i dalje promovirati na kulturnim događanjima u hrvatskoj zajednici«, rekla je Čeliković.
Autentični izvođači
Poznati subotički tamburaš, autor pjesama i član ansambla Biseri Josip Francišković izveo je na koncertu Lagani bećarac.
»To je poznata starovinska ‘pisma’ koja se izvodila kadgod u svatovima. Danas se izvodi jako rijetko. Što se tiče tamburaške glazbe danas, taj nekadašnji zvuk više nije aktualan, on živi kroz ovakve projekte i nastupe. Drago mi je da sudjelujem u ‘Tamburaškom tropletu’, kojim se nastoji da generacije koje dolaze iza nas čuju kako je ova glazba nekad zvučala. Na albumu su neke pjesme koje se definitivno više ne izvode, samo uz folklor«, kaže Francišković.
Marija Francuz iz Monoštora izvela je samostalno pjesmu Cvala j’ šljiva belica a skupa s Anitom Đipanov Marijanović i pjesme Bećarac iz Monoštora i Vesela je Šokadija.
»Volim ići na folklornu sekciju pri KUDH-u Bodrog, pjesma mi mnogo znači i volim pjevati. Također, volim i našu šokačku ikavicu i naš govor. Kod nas Šokaca stare se pjesme najviše pjevaju kad su neka veselja, u svatovima, kod rođenja, krštenja djeteta. Živa je to baština. Oni mladi koje zanima starina, oni žele naučiti ove pjesme. A drugi mladi vole neke modernije pjesme«, kaže Marija Francuz.
Koncert Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata ovom je prigodom snimljen te se planira emitiranje njegove snimke na televizijama kao i postavljanje na kanal Youtube. Prije Subotice, Troplet je predstavljen u Rumi (na godišnjem koncertu tamburaškog orkestra HKPD-a Matija Gubec) i u Monoštoru (u okviru obilježavanja Zavitnoga dana).
D. B. P.
