Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Veliki vašar

Da pripovidamo kako je prvice tudeg bilo. Sad je drukčije, bojs ako ima pedeset-šezdeset ilirski kuća, familije male. A po starinski se u skupi radilo i čuvalo. Bošnjakovi – nadili njim ime Jurišini – imali dvadeset i osam čeljadi doma, a već onda poniki išav iz kuće za življenjem, pa kad otišav više ga nema. Posli onog boja familije nam izginule, koji amo koji onamo.
Po starinski nasrid kuće metili zdilu, svi iz nje jili. Bile strije od trske, otvoreni svodovi, banki, pa sadžak na banku, a slanina od cilog krmčeta visila u odžaku, pod svodom kotav. Vršaj bio na konji, žito vijali na vitru. Još u mojim ditinjstvu to bilo.
Bijov tudeg jedan starac čoban, lip vik vikovo. On uvik pripovidav kako su čuvali birke, smirnije živili, pripovidali od Kraljevića Marke, od aždaje. On govoriov tako:
– Onda su odeg bili ljudi! Sad?! Mućki ispod kvočke.
I ženske bile na glasu. Nosile prusluk od svile, pa oplećak, zlatnim vezom, svilene suknje i pregače na ruže, pa lipe šamije. Mlada imala na glavi čepac zlatnim vezom. Sad?! Tako je kako je... Ima samo nediljom ilirska misa, piva se i moli racki, a pridike već nema racki. Iliri su tudeg još familije Golić, Burlović-Ulin, Milašin, Bulat, Vrlić, Banović, Džajin, Bilić-Tulakov, pa govori se da su kadgod Turčini bili familije Bacakov, Brindza i Vuleta.
Da je živ, sad da vidi čoban starac! Šta bi kazav! Još stari tu svaki znade, a dica već ne znadu ilirski, razgovor ne ide po našem jeziku. Umrov starac, sad je u srići. Kad bi čuv kako dica se ne razgovaraju po našim jeziku, starac bi opet umrov.
Nas nikoliko što nas ima još govorimo, ovi drugi se svi već priokrećedu. Ja reknem sinu mlogo puta:
– Tvoj materinski jezik ćeš pogazit, a ja sam s njim i u boju svugdi svašta dostav, naša slavska rič se svugdi okolo znala.
Badava mu kažem – on ništa.
E, drukčije je to bilo kad je živiov taj čoban starac. Bijov odeg i jedan mladić koji učiov za advokata. Pa dakle u litno doba na sokaku, na klupici se razgovarali. U jedan ma pitav taj mladić čobana starca, da:
– Pa šta ste radili uvik u tim ataru kad čuvate birke?! Niste čuli još ni da zvono zvoni, nit kaku novinu da šta se di dogodilo.
Ja ko deran tamo i sve sam čuv. Čoban starac:
– Šta smo radili? – veli. – Bolje neg te vaše novine.
Ispripovidav on šta su radili: čuvali birke, šalili se, sigrali se. Tako jedared starijeg bujtara poslav on u selo po jelo, a drugim kaže:
– Ajde da se sigramo.
– A šta ćemo se sigrat?
– Vašara. Ja ću bit vašardžija, ja ću prodavat, a ti ćeš bit kupac.
Deran će:
– Pa dobro, ajde da se sigramo.
Starac izmetne kabanicu, pa na nju britvu, iz čakšira kaiš i još i lajbu metne si doli. Deran ide okolo starca, ide, a onaj će:
– Izvoljite, ajte, kupite šta oćete, birajte šta ima. 
Deran će onda birat, a kudi partiku:
– Ne vridi to ništ.
– Zlata vridi, samo izvoljite.
Deran onda uzme britvu pa pita se da šta koštuje.
– Forinta.
– A, a! Ovo ne vridi toliko, ovo je ko buđla. Četri seksera ću vam dat za nju.
Čoban starac:
– Da niste prvi kupac, ne bi dav ni za dvi forinte.
– A ja ću na drugim mistu za četri seksera kupit si dvi ovake buđle.
Pa tako sve redom mu kudi partiku i sve jeftinije ište. Tako deran se šeće okolo oko starca, ištom u jedan ma uzme batinu i po leđi starca udari, al dobro da se onaj sve škrabav. I so tim fagan uteče. Starac jauče od bola, a deran onda dođe k njemu pa se ga pita:
– Baćo vašardžijo, zašto jaučete?!
– Fagan jedan, još me pitaš?! A zašto si me udariov?
– Ja nisam.
– A ko bi drugi?
– Ko bi znav ko vas udariov u ovim velikim vašaru.
To je akurat tako bilo. Ja sam biov malečak deran kad sam to čuv. A sad je sve drukčije – i naša mladež. Musi jal ne musi, uzmi ja ovako ja onako, više nije ko kad sam ja deran bijov.
Cvjetovi mećave, 1971.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika