Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Oživjela povijest stare čarde

Vraćanje pradjedovine i stvaranje mjesta za najljepše trenutke inspiracija su koja stoji iza gostione Stari đeram, smještene nadomak Sombora. Vlasnici Damir i Goran Šimon odlučili su 2019. godine otkupiti zemlju i kuću koja je prije više od stotinu godina bila poznata čarda. Nakon rada u inozemstvu vratili su se kući i udahnuli novi život prostoru, zadržavajući povijesni duh i autentičan naziv. Njihova vizija i upornost pretvorili su Stari đeram u omiljeno mjesto za obiteljska slavlja i posebne trenutke, čime su spojili tradiciju, kvalitetu i domaći ambijent.

Koncept rada gostione

Upitan za početke i samu ideju o pokretanju vlastitog biznisa Damir Šimon govori kako su gostionu otvorili u lipnju 2022. godine. 
»Brat i ja smo radili u Njemačkoj pet godina, pa smo došli na ideju kupiti plac pored naše kuće koju je još naš pradjed kupio 1952. godine. On je te godine došao iz Gradine (salaši pokraj Sombora) i kupio staru židovsku kuću, stari kaštel, te je podijelio plac na dva sina. Ta kuća je nekada davno, točnije prije 120 godina dok je još bila u rukama starih vlasnika, bila čarda, tj. Hušetova čarda koja je ujedno bila i jedna od najstarijih gostiona u Vojvodini. Na osnovu toga, čovjek koji je 1972. godine kupio kuću od mog djed-ujaka, imao pravo ponovno otvoriti ugostiteljski objekt. Mi smo ovu gostionu i plac kupili 2019. godine i time vratili posjed u okvire naše obitelji. Gostiona je zadržala svoj stari naziv, te se i dalje zove Stari đeram. Prvi naziv koji je dan još 1974. godine bio je Čarda kod starog đerma, zato što je nekada na ovome placu postojao đeram kojim su se služili susjedi, točili vodu, pojili stoku i sve ostalo za što im je đeram mogao služiti. Zbog tih povjesnih činjenica odlučili smo nastaviti tradiciju starog naziva gostione, budući da je duboko vezana uz sve što se ovdje nalazilo«, kaže Damir. 
Naglašava kako su inspiraciju za otvaranje ove gostione našli u pomisli da si doma, na svojemu, a ne u tuđini. Vodila ih je misao kako će kupovinom vratiti pradjedovinu, srediti je i podići na višu razinu, što su i učinili.
Početna ideja dvaju braća bila je svakodnevni rad gostione, ali su taj režim rada izdržali samo tri mjeseca dok, kako je rekao Damir, nisu shvatili koliko nemaju iskustva u ovome poslu. Budući da su je otvorili u postpandemijsko vrijeme, počela su se ponovno održavati slavlja, pokazalo se veliko interesiranje za iznajmljivanje prostora, te su odlučili ukinuti svakodnevni rad gostione i prijeći isključivo na zakazivanje termina. 
»Što se tiče ponude hrane koju služimo gostima, u početku dok smo se još pronalazili u cijeloj avanturi oko gostione, napravili smo jelovnik shodno tadašnjim mogućnostima naše opreme, štednjaka i aparata koji su nam bili dostupni. Radimo na tome da u skorijoj budućnosti počnemo služiti i neka tradicijska jela. Trenutačno su nam u ponudi ragu čorba, žuta juha, predjelo nam je specifično jer služimo domaću dimljenu kobasicu, to je nešto što nema u ponudi na drugim mjestima i što se pokazalo da ljudi vole, tu su razna pohana i rolovana mesa. Slastice ne radimo, to ljudi sami donesu. Potrebno nam je još vremena i iskustva za proširenje ponude s nekim posebnijim jelima, budući da radimo posluživanje dvije stotine ljudi odjednom, nije lako krenuti s novim stavkama na meniju«, rekao je Damir.

Izazovi vođenja gostione

Kao i u svakom poslu, postoje prednosti i mane, pa tako i ovdje. Kao veliku prednost rada gostione na zakazivanje Damir ističe što svaki put znaju što ih čeka, koliko će gostiju doći, koji opseg posla će imati, pa se mogu početi pripremati par dana ranije. 
»Imamo jasnu sliku svojih troškova i prihoda, lakše raspoređujemo organizaciju poslovanja i međusobnih zaduženja. Kada imamo tri ili četiri slavlja tijekom vikenda, moramo ponedjeljkom ili najkasnije u utorak započeti pripravu. Baš zbog toga nam je svakodnevni rad nemoguć trenutno, jer zaista teško bismo postizali sve odraditi kvalitetno, a to nam je primarni cilj. Zato smo se morali opredijeliti za samo jedan način rada, jer mislim da se drugačije ne može dostići potrebna razina kvaliteta. Najveća mana ovoga posla je nesanica, loš san nam je svakodnevna pojava. Kratak period odmora zbog kasnog odlaska na počinak, oko 4 ili 5 sati ujutro, rano ustajanje oko 8 jer moramo početi pripravu novoga slavlja. U svakom slučaju, meni osobno je bolja varijanta rada izdavanje gostione za proslave. Ovo je obiteljski posao, što nam je veliki plus, radimo brat i ja, moja supruga, mama, tata uskače kada zatreba, a također angažiramo prijatelje i susjede po potrebi za konobarisanje«, rekao je Damir. 
Kaže kako su im najvjerniji gosti ljudi s okolnih salaša koje su privukli svojim imenom i ambijentom jer se na taj način osjećaju kao da su doma. 
»To su sve naši poznanici, bliski ljudi, navikli na miran obiteljski život vojvođanske ravnice. Reakcije svih naših gostiju su odlične, čemu svjedoči i opseg posla koji imamo. Ime naše gostione se širi bez neke posebne reklame, tj. ni nemamo nikakav marketing. Zadovoljni gosti nas preporučuju i to nam najviše odgovara, jer pokazuje kako je zadovoljan gost najbolja reklama. Stari gosti nam se vraćaju, a novih klijenata ne manjka. Ako se bude pokazala potreba za tim, tada ćemo razmišljati o reklamiranju. Nema smisla da me deset ljudi zove za jedan datum ako ih mi ne možemo primiti. Jedini potencijalni problem koji može biti u budućnosti je pad životnog standarda, a svakako i povećanje konkurencije može biti izazov na koji se trudimo odgovoriti dodatnim usavršavanjem naše ponude. Ono što je vrijeme pokazalo, ako se radi kvalitetno i pošteno, nema neke velike bojazni za opstankom«, ističe Damir Šimon.

Plan za pet godina

»Dosta naših planova smo već realizirali od same kupovine gostione. Nekada je kapacitet bio 80 osoba, a sada smo ga povećali na 200 na čemu ćemo i ostati. Plan nam je dodatno podići kvalitetu usluge i kvalitetu hrane, jer uvijek može bolje. Želja nam je u nekom momentu otvoriti i smještajne kapacitete za prenoćište, to je ono što bi nam trebalo, ali trenutno nismo u mogućnosti tako nešto napraviti. Dosta smo napredovali za ove dvije godine, radimo sve sami, pomažu nam i prijatelji, ali trudimo se biti samostalni. Vikendom radimo na slavljima, a preko tjedna radimo na održavanju, teško je doći do majstora stoga moramo sve srediti sami. Ono što nas čini sretnima i što nas gura naprijed u nova usavršavanja su sretni i zadovoljni ljudi koji proslavljaju svoje najljepše trenutke kod nas u gostioni«, zaključio je Damir Šimon.
Ivan Ušumović

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika