Arhiv tekstova
Picula u Beogradu početkom iduće godine
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da će u posjet Beogradu doći najvjerojatnije početkom iduće godine.
»Ovog trenutka još nije poznat datum mog dolaska u Srbiju, ali vjerujem da će se on dogoditi u prvim mjesecima naredne godine«, rekao je Picula agenciji Beta.
Na pitanje s kim će se sastati u Beogradu i je li u planu sastanak s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Picula je rekao da dužnost stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za neku zemlju podrazumijeva susrete sa, prije svega, zastupnicima skupštinskih odbora nadležnih za europske poslove.
»Obično se razgovara i u vladinom resoru za europske integracije. Tu su i brifinzi s veleposlanicima država članica EU akreditiranih u zemlji kao i susreti s predstavnicima političkih stranaka, nevladinog sektora i poslovne zajednice. Naravno da je moj interes razgovor i s nositeljima najviših funkcija političke vlasti. Hoće li do takvih susreta doći, ne zavisi od mene«, kazao je on.
Upitan što će biti na dnevnom redu razgovora prilikom njegova prva posjeta Beogradu, Picula je rekao da želi steći što širi i precizniji uvid u aktualne prilike u Srbiji. Tonino Picula o napretku Srbije k Europskoj uniji govorio je ovog tjedna na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta obraćajući se odlazećem europskom komesaru za proširenje Olivéru Várhelyiju. Picula je kazao da je Srbija od Europske unije za investicijske projekte dobivala rekordna sredstva iako je njen napredak na putu ka članstvu u posljednjem izvještaju ocijenjen »ili kao limitiran ili ga nema«.
Kako je kazao Picula, upravo na primjeru Srbije Várhelyijeve i ocjene Europskog parlamenta najčešće su se razilazile.
»Vaši prioriteti često su bili investicijski projekti koji su naravno važni, ali Europska unija nije samo ekonomska zajednica, ona je prije svega zajednica vrijednosti i podjele rizika. Na primjer, za projekte u Srbiji EU je izdvojila od 2020. 6,2 milijarde eura investicija dok je u jačanje pravosuđa uloženo svega 30 milijuna«, kazao je Picula.
Picula je podsjetio da je uz svu tu potporu postotak podrške EU u Srbiji najniži među zemljama koje pregovaraju o članstvu.
»Bez obzira na rekordna financijska sredstva koja je Srbija primila od EU, je li Srbija uopće napredovala u području stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina«, upitao je Picula odlazećeg komesara.
U intervjuu za Nova.rs Picula je kazao da se u Srbiji ne ističe dovoljno koliko je EU njen najvažniji partner.
»Prije svega, imam dojam da se u Srbiji ne ističe koliko je EU već sada njen najvažniji partner. Pritom mislim na obilnu i povoljnu financijsku pomoć Bruxellesa, kao i na vanjskotrgovinsku razmjenu s državama članicama EU. Još manje se komuniciraju temeljne vrijednosti na kojima se razvijala EU. U posljednjoj Rezoluciji Europskog parlamenta o stanju u Srbiji traže se garancije za provedbu rješenja kojima se uklanja svaki neprimjeren utjecaj na sudstvo, a vlast podsjeća da će biti potreban ozbiljan i konkretan napredak, mjeren u odnosu na rezultate i stvarnu primjenu reformi vladavine prava, pravosudne prakse, poštovanja temeljnih prava i rada Kabineta republičkog javnog tužitelja. Izražava se i žaljenje zbog daljeg pogoršanja u području slobode izražavanja, slučajeva govora mržnje i klevetničkih kampanja. Osim ovoga, ključni izazovi postoje i na vanjskopolitičkom planu. Srbija i Kosovo trebaju normalizirati svoje odnose, što je sadržaj Briselskog procesa. Treba svakako dodati da je nedavno visoki predstavnik Borel jasno istakao da Srbija odbijanjem uvođenja sankcija Rusiji ugrožava svoj put prema EU, jer se očekuje veća usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. To su teme na kojima će tijela EU, te mnoge države članice i dalje inzistirati«, kaže Picula.
