Arhiv tekstova
Spomen ploča za lemeške velikane
Selo Lemeš u blizini Sombora poznato je po plemenitaškim obiteljima bunjevačkih Hrvata. Iz takvih obitelji bila su i dvojica rođenih Lemešana, svjetski priznati znanstvenici i akademici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – teorijski fizičar Gajo Alaga (1924. – 1988.) i šumarski genetičar Mirko Vidaković (1924. – 2002.). Svečanim programom prošloga je tjedna (14. studenoga) u Lemešu obilježeno sto godina od njihova rođenja. Tim povodom njima u čast otkrivena je spomen-ploča na mjesnoj Osnovnoj školi Bratstvo-jedinstvo, a ispred škole posađen je hrast lužnjak (dar JP Vojvodina šume), budući da je upravo Vidaković poznat i po podizanju klonske sjemenske plantaže toga drveta.
Program je započeo misom za pokojne znanstvenike u crkvi Rođenja blažene Djevice Marije, a u Domu kulture priređena je svečana akademija na kojoj je bilo riječi o životu i djelu dvojice velikana. Na akademiji su proglašeni i dobitnici nagrada za učenike koji su sudjelovali na likovnom i literarnom natječaju na teme »Šume su izvor života« i »Atom za mir i svemir«.
Uzor novim generacijama
Spomen-ploču Alagi i Vidakoviću podigli su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i mjesni HBKUD Lemeš, a u sklopu projekta »Godine novog preporoda«.
Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković kazala je ovom prigodom kako su dvojica velikana uzori da se treba baviti znanošću, učenjem i istraživanjem svijeta oko nas. Zahvalila je školi Bratstvo-jedinstvo koja se uključila u obilježavanje ove proslave te učenicima koji su sudjelovali na prigodnim natječajima.
»Trudite se što više spoznavati i neka vam na tom putu uzor budu velikani poput Alage i Vidakovića koji su rođeni ovdje u Lemešu. Nema na svijetu puno takvih mjesta da vam se tu rode znanstvenici svjetskoga glasa. Budite ponosni na njih«, poručila je Čeliković.
Ravnatelj OŠ Bratstvo-jedinstvo Dejan Vukadinović kazao je kako škola nastoji približiti znanost djeci i svima ostalima, stavljajući je na istaknuto mjesto. Naveo je i kako se u tom kontekstu Lemešani imaju na koga ponositi, te je spomenuo Alagu i Vidakovića, ali i druge istaknute ličnosti podrijetlom iz toga mjesta.
Bogato naslijeđe Hrvata
U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i ministra Tomislava Žigmanova obratila se Ljiljana Bekčić istaknuvši kako njegovanje kulture sjećanja i obilježavanje ove obljetnice pridonosi upoznavanju sviju nas s bogatim naslijeđem hrvatske zajednice u Srbiji.
»Osim toga, obilježavanje ove obljetnice pokazuje visok stupanj odlučnosti i organiziranosti Hrvata u očuvanju svoga identiteta. Ministarstvo podržava sve aktivnosti nacionalnih manjina koje imaju za cilj očuvanje i njegovanje njihovog kulturno-jezičnog identiteta«, rekla je Bekčić te dodala kako će to ministarstvo i dalje biti potpora i pouzdan partner svim nacionalnim manjinama u Srbiji, njegujući i promovirajući duh dijaloga, tolerancije, suradnje i razumijevanja.
U ime Ministarstva prosvjete obratila se načelnica Školske uprave iz Sombora Milana Minarski.
»Drago mi je da je ova sredina dala takve velikane, da ih je bilo i više, da ova sredina jako dobro funkcionira što se tiče multikulturalnosti. Ono što je moja želja za budućnost, a iz okvira je djelovanja Ministarstva prosvjete, jeste da svi učitelji i nastavnici u ovoj školi budu poznati po tome što su predavali velikanima poput Alage i Vidakovića«, rekla je Minarski.
Znanstveni doprinosi dvojice Lemešana
O Gaji Alagi nadahnuto je govorio njegov student, Lemešanin i profesor u mirovini Antun Vujević. Među ostalim, podsjetio je kako je Alaga na specijalizaciji u Kopenhagenu radio s grupom znanstvenika – Bohrom, Alderom i Mottelsonom, koji su dvadeset godina kasnije dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Ukazao je i kako se Alaga upisao u svjetsku fiziku i po pravilima koja nose njegovo ime – Alaga rules.
»U vrijeme studija ni mi studenti još nismo znali koliko je profesor Alaga cijenjen i koliko je učinio za fiziku i znanost. Treba reći i da je bio veliki borac protiv uvođenja nuklearne energije tada u Jugoslaviji misleći uvijek na dobrobit čovječanstva«, kazao je Vujević.
Kako je na akademiji istaknuto, akademik Mirko Vidaković zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a poznat je i po podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka. Od osnutka Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju (danas Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku) Vidaković je bio nastavnik mnogim nastavnicima i znanstvenicima na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu i Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, kao i brojnim generacijama šumarskih stručnjaka u praksi.
Na svečanoj akademiji nastupili su učenici i zbor OŠ Bratstvo-jedinstvo kao i pjevačka skupina Musica viva.
Među ostalim, svečanoj akademiji nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, NIU Hrvatska riječ, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Grada Sombora i somborske Gimnazije Veljko Petrović.
Predavanje u Somboru
Kako su Alaga i Vidaković bili učenici somborske Gimnazije, sutradan, 15. studenoga, u toj je školi održano predavanje o ovim svjetski priznatim znanstvenicima. U uvodnom izlaganju ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković govorila je o njihovom značaju za svjetsku znanost i predstavila brošuru koju je Zavod tiskao u povodu 100. obljetnice njihova rođenja.
O Gaji Alagi kao znanstveniku i vrsnom profesoru govorio je Antun Vujević. On je na jednostavan način učenicima objasnio beta raspad, što je jedno od područja na kojima je radio akademik Alaga. Profesor Vujević govorio je i o Alaginom pedagoškom radu. Inače, Antun Vujević također je bio đak somborske Gimnazije, i to u 100. generaciji učenika ove somborske škole.
O Gaji Alagi, čiji je student bio, i Mirku Vidakoviću govorio je i fizičar, urednik hrvatskog izdanja National Geographica Hrvoje Prćić.
Predavanje su pratili profesori i učenici prirodoslovnog smjera.
H. R.
