Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

U Hrvatskoj je 18. studenoga obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. godine. Na Vukovar je tijekom opsade dnevno padalo oko 7.000 granata, uslijed čega je gotovo 90 posto objekata u gradu uništeno. U borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1.600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1.000 civila, a ranjeno je više od 2.500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno nekoliko tisuća zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili. Oni su ubijeni na Ovčari u noći s 20. na 21. studenoga 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima 70-ak.
Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Dan 18. studenoga je i dan sjećanja na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji.
»Kao i svake godine 18. studenoga na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, u nama se bude osjećaji tuge, boli i sjete. Na današnji dan u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji svoje misli i molitve upućujemo sunarodnjacima u Republici Hrvatskoj te svim nevinim žrtvama ratnog razaranja koje je obilježilo ‘90. godine XX. stoljeća«, navela je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić u svojoj objavi u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
»Za nas Hrvate u Republici Srbiji, također pogođene ovim nemilim događajima, osobit problem predstavljaju odnosi domicilne države Republike Srbije i matične države Republike Hrvatske te različiti načini gledanja i tumačenja događaja Domovinskog rata. Kao i svake godine, prilikom sjećanja na velike tragedije na ovim prostorima, podsjećamo kako za politizirane govore nema mjesta, već poruke moraju biti poziv na praštanje, pomirenje i suživot. U tome kao krovna institucija našega naroda ustrajemo i nastavit ćemo davati svoj puni doprinos«, navela je Vojnić. 
Fond za humanitarno pravo podsjetio je u srijedu, 20. studenoga, na žrtve zločina počinjenog na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara. Na taj dan prije 33 godine pripadnici lokalne Teritorijalne obrane i srpski dobrovoljci pod komandom Jugoslavenske narodne armije ubili su 265 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
»Iz masovne grobnice na lokalitetu Grabovo ekshumirano je 200 tijela, a identificirane su 193 žrtve. Posmrtni ostaci 17 žrtava pronađeni su u okolnim grobnicama. Za posmrtnim ostacima ostalih 48 žrtava još uvijek se traga. Zauzevši Vukovar, JNA je zarobila veliki broj pripadnika hrvatskih snaga i civila, koji su, pošto su prebačeni na teritorij Vojvodine, u logorima u Srbiji logorima bili zatočeni od nekoliko dana do više mjeseci«, navodi se u priopćenju Fonda za humanitarno pravo.
Pred pravosuđem Srbije, u postupku koji je trajao 14 godina, za ubojstvo najmanje 200 ratnih zarobljenika na Ovčari procesuirani su samo neposredni izvršitelji. 
Nakon izricanja pravomoće presude u predmetu koji je vođen u Srbiji, Fond za humanitarno pravo u ime obitelji ubijenih na Ovčari, podnio je tužbe za naknadu štete zbog smrti bliske osobe i zastupao žrtve tijekom višegodišnjih procesa. Jedanaest postupaka okončano je u korist tužitelja, koji su ostvarili pravo na naknadu štete. U Fondu za humanitarno pravo navode da je država Srbija formalno priznala svoju odgovornost za zločin na Ovčari.
Kako u svom priopćenju zaključuje Fond za humanitarno pravo, državni dužnosnici i institucije Srbije dužne su da, umjesto što pružaju javnu potporu počiniteljima ratnih zločina, kazneno gone odgovorne časnike JNA i posvete se pronalasku nestalih osoba.
Z. V.

Najava događaja

24.04.2025 - Obilježavanje 125. obljetnice rođenja Stanislava Prepreka – svečana akademija

Svečana akademija povodom obilježavanja 125. obljetnice rođenja Stanislava Prepreka bit će održana 24. travnja u crkvi Imena Marijina u Novom Sadu, s početkom u 19.30 sati. U programu će biti izvedene skladbe i stihovi Prepreka.

25.04.2025 - Predstavljanje knjige »Djetinjstvo koje ne poznaješ« u Sonti

Predstavljanje knjige Djetinjstvo koje ne poznaješ Ruže Silađev bit će održano u petak, 25. travnja, u dvorani Doma kulture u Sonti. Početak je u 17 sati. Ovom prigodom bit će promoviran i dječji časopis Hrcko. Program organizira NIU Hrvatska riječ iz Subotice u suradnji s OŠ Ivan Goran Kovačić iz Sonte.

25.04.2025 - »Dalmatinske večeri« u HKC »Bunjevačko kolo«

HKC Bunjevačko kolo organizira i ove godine Dalmatinske večeri, koja će se održavati 25. i 26. travnja u dvorani Centra.  Manifestacija se sastoji iz kulturno-umjetničkog programa kao i gastro i turističke promocije Dalmacije. Obje večeri počinju u 19 sati.

Ove godine predstavit će se KUDŽ Filip Dević iz Splita (klapa i folkloraši) a domaća potpora bit će folklorni plesači i pjevači Bunjevačkog kola

Ulaznice, po cijeni od 500 dinara, moguće je rezervirati u uredu HKC-a Bunjevačko kolo, kontakt telefon: 024/556-898.

27.04.2025 - Subotička premijera »Stipanove princeze«

Dramski odjel HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice izvodi premijerno predstavu Stipanova princeza u nedjelju, 27. travnja, u subotičkom Narodnom kazalištu, na sceni Jadran, s početkom u 19.30 sati. Tekst i režiju potpisuje Marjan Kiš.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika