Arhiv tekstova
Slama u slici naših križevnih života
U okviru programa »Advent u Tavankutu 2024.«, u nedjelju, 1. prosinca, u tavankutskoj Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame otvorena je izložba božićnjaka i božićnih ukrasa za bor te čestitki ukrašenih slamom, koju su priredili etnološki i slamarski odjel Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec.
U izradi izloženih djela sudjelovala su i djeca i mladi za koje su članice i slamarke Gupca 19. studenoga organizirale radionicu za izradu figura za božićnjake i ostalih ukrasa.
»Ako pšenično zrno, pavši u zemlju, ne umre, ostaje sâmo; ako li umre, donosi obilat rod«, riječi su iz Ivanovog evanđelja kojima je svoje obraćanje započeo pater Bernard Barbarić, član franjevačkog samostana u Subotici koji je i otvorio ovu božićnu izložbu.
»Sve se u našim životima odvija u ciklusima umiranja i rađanja. Da jedno sjeme pšenice nije umrlo, ne bi dalo klas s mnogo zrnja ali ni slamu koju često obezvrjeđujemo. Kroz nestajanja, zrnja postaju predivni oblici od kojih neke danas gledamo u liku ovih predivnih božićnjaka. Upletenog kruha s likovima Bogorodice, Isusa i pastira te mnoštvom drugih likova koji označavaju našu stvarnost života u borbi za ono što je vječno. Zato u ovim božićnjacima gledamo sliku našeg života darovanog Bogu za vječni život. I sam Bog je izabrao ovaj oblik da nam se daruje u svetoj euharistiji. Tako da ruke svake od vas koje ste napravile ovaj božićnjak označavaju i Božje djelo stvaranja i poštovanja prema onome što je Gospodin stvorio za čovjeka. (...) Što se tiče slame, još je jadnija slika koju joj pridajemo. To je stabljika koja je gotovo bezvrijedna nakon što se požanje pšenica. No, nevjerojatno je kako Bog svemu stvorenju podaje ljepotu kojoj će samo neki vidjeti vrijednost. U rukama naših slamarki slama postaje biser umjetničkog izražavanja i postaje slika naših križevnih života, naših crkava, naših salaša i kruna predana na oltar Božje poniznosti. U ovim predivnim slikama i prikazima možemo vidjeti i nas same. Od ispraznosti ljudskoga života Bog čini predivnu sliku. Na nama je darovati se Njemu jer On najbolje zna kako nas učiniti najljepšima. Zato hvala dobrom Bogu, hvala svima vama, hvala rukama koje su izradile ove božićnjake i rukama koje su izradile slamarske umjetnine. Ali blagoslovljene i oči svakoga od vas da u ovim predivnim umjetničkim djelima prepoznamo brata kraj sebe i svoju ulogu u služenju ovom svijetu potrebitom Božje utjehe i Božjeg mira«, naveo je fra Bernard.
U okviru programa nastupili su članovi tamburaškog odjela Gupca koje vodi Marko Grmić, dječji zbor župe Srca Isusovog Isusovi anđeli pod ravnanjem kantorice Elizabete Stojković te zbor HKPD-a Matija Gubec pod ravnanjem Emine Tikvicki.
Program je vodila članica tavankutskog Društva Milica Vuković, koja je među ostalim podsjetila da je božićnjak kvasni kolač koji se samo kod Bunjevaca pripravlja za Božić u ovom obliku.
»Ima simbol zajedništva i svega živog na zemlji. Središte božićnjaka je Marija i mali Isus Krist, a tu smo i mi na božićnjaku, sve ono što nam je najvridnije – naša obitelj, naš život, naš josag, sve naše blago«, rekla je ona.
Izloženi božićnjaci u tavankutskoj Galeriji moći će se pogledati i u okviru izložbe božićnjaka koju organizira Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice, a koja će biti otvorena u večeras (petak, 6. prosinca) u predvorju Gradske kuće u Subotici, s početkom u 18 sati i moći će se pogledati do 13. prosinca.
I. Petrekanić Sič
