Arhiv tekstova
Mons. Nemet novi kardinal
Vijest da je Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet imenovan za kardinala odjeknula je cijelom regijom. Katolička Crkva u Srbiji dobila kardinala. Mons. Nemet prvi je kardinal novije povijesti Srbije.
Protekli vikend bio je u znaku ovoga događaja, kada je 7. prosinca u bazilici Svetog Petra u Rimu održan konzistorij za imenovanje novih kardinala Katoličke Crkve. Uz kardinala Nemeta papa Franjo je u ovu službu uveo još 20 kardinala iz 17 zemalja cijeloga svijeta.
Kako je papa Franjo poručio, novi kardinali bit će »lice univerzalnosti Crkve, koja nastavlja naviještati milosrdnu Božju ljubav prema svima ljudima na zemlji, a uključivanje u Rimsku biskupiju pokazuje neraskidivu vezu između Petrove stolice i partikularnih crkava raširenih diljem svijeta«.
Zanimljivo je da je imenovanje mons. Nemeta došlo samo nekoliko tjedana nakon posjeta državnog tajnika Vatikana kardinala Pietra Parolina, koji je bio u posjetu povodom 100. godišnjice Beogradske nadbiskupije i 325. godišnjice Karlovačkog mira. Također, valja se podsjetiti kako je mons. Nemet za nadbiskupa izabran prije dvije godine, a prije toga je obnašao službu biskupa Zrenjaninske biskupije.
Ovom značajnom događaju, samoj ceremoniji u Vatikanu, kako su prenijeli srbijanski mediji, uz brojne hodočasnike, osobito iz Beograda, nazočio je i ministar kulture u Vladi Srbije Nikola Selaković u svojstvu specijalnog izaslanika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Uz ministra Selakovića ovom događaju su prisustvovali i izaslanik patrijarha srpskog Porfirija vikarni episkop Novobrdski Ilarion, veleposlanik Srbije pri Svetoj Stolici u Vatikanu prod. dr. Sima Avramović i ravnatelj Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama u Ministarstvu pravde dr. Vladimir Roganović.
Zanimljiv je podatak da je dokument kojim se mons. Német imenuje za kardinala napisan na srpskom jeziku i na ćirilici, što je, kako je Nemet rekao, možda i prvi puta da je to uradio poglavar Katoličke Crkve.
Za BBC (na srpskom) britanski povjesničar Rori Jomans rekao je kako je kardinal iz Beograda vjerojatno još jedan pokazatelj izgradnje mosta i snage dijaloga Vatikana i Srpske Pravoslavne Crkve. On je naveo i kako je papa naporno radio da premosti jaz s pravoslavnim crkvama i smanji napetosti između dvije Crkve oko mnogih pitanja, a istovremeno se ovim naglašava multietnička i vjerska raznolika priroda Beograda i Srbije.
»Ovom odlukom papa Franjo jasno je rekao svim katolicima u Srbiji da nas on vidi, prati i brine o nama«, ocijenio je kardinal Nemet za BBC i među ostalim rekao: »Nadam se i da će imenovanje pomoći u nastavku suradnje s Vladom Srbije u sređivanju otvorenih pitanja važnih za egzistenciju Katoličke Crkve u Srbiji«. Također, kardinal Nemet se nada da će njegovo imenovanje pomoći da se riješe pitanja položaja katoličkih humanitarnih organizacija u Srbiji, ali i restitucije, jer Beogradskoj nadbiskupiji do sada nije vraćeno ništa od imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata.
Srbija nije jedina većinski pravoslavna zemlja koja ima kardinala Katoličke Crkve. Istoga dana je i Ukrajina dobila kardinala, ali je on trenutačno na službi u Australiji.
Brojni mediji prenijeli su podatak kako je mons. Német prvi kardinal koji je rođen na teritoriju Srbije (Odžaci), a tu možemo dodati da je to točno, no samo kada je u pitanju novija povijest. Zanimljiv podatak iznio je press Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini gdje stoji: »Drago nam je primijetiti i da povijest pamti da je na području današnje Srbije, u banatskom selu Torda, rođen Josip Mihalović (1814. – 1891.), potonji zagrebački nadbiskup i također kardinal od 1877. godine, poznat i kao veliki obnovitelj zdanja zagrebačke katedrale. Ponosni smo što možemo skrenuti pozornost srbijanskoj javnosti i na tu malo znanu činjenicu, koju s ponosom spominjemo na današnji povijesni dan kada je još jedan klerik s naših prostora postao članom kardinalskog zbora«.
Kardinali su najbliži suradnici pape i on ih sam bira, a budući da to nije posebna služba, mons. Nemet će zadržati i svoju dosadašnju službu kao nadbiskup.
Tijekom ovog svečanog događaja papa Franjo je pročitao imena svih kardinala i svakome dao posebnu crvenu kapu – biret i prsten, a kardinali su ispovjedili svoju vjeru i položili zakletvu na vjernost papi i Katoličkoj Crkvi.
Glavni zadatak kardinala jest izbor pape, i to kolegij od najmanje 120 kardinala mlađih od 80 godina.
H. R.
