Arhiv tekstova
Kako unaprijediti interetničke odnose?
»Ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti i razvijanje interkulturalnosti na lokalnom nivou – uloga Nacionalnih vijeća nacionalnih manjina i Savjeta za međunacionalne odnose« bila je tema treninga koji je održan 5. prosinca u Gradskoj kući u Subotici. Prvenstveno namijenjen članovima Savjeta i članovima nacionalnomanjinskih vijeća trening je imao za cilj da se kroz analizu dobrih praksi i izazova ukaže na mogućnosti za unapređenje nacionalne ravnopravnosti na lokalnoj razini, a fokus treninga je bio na ovlastima kao i potencijalnim preprekama u radu, kako nacionalnomanjinskih vijeća tako i lokalnih savjeta za međunacionalne odnose.
Trening su organizirali Europski centar za manjinska pitanja iz Flensburga (Njemačka) u suradnji s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a podržao ga je GIZ (Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju) i financijski ga je podržala Europska unija.
O savjetima za međunacionalne odnose i ostvarivanju nacionalne ravnopravnosti na lokalnom nivou govorila je viša istraživačica koja rukovodi klasterom »Pravda i upravljanje« u Europskom centru za manjinska pitanja dr. sc. Ljubica Đorđević, dok je o potencijalima i preprekama u radu nacionalnomanjinskih vijeća kao i Savjeta za međunacionalne odnose govorio pučki pravobranitelj u Općini Žitište Aleksa Kuzman.
Prepreke u radu Savjeta
Dr. sc. Ljubica Đorđević rekla je za Hrvatsku riječ kako je ovaj trening dio projekta »Zaštita manjina za priključenje Europskoj uniji« kako bi se poboljšao rad SMO i unaprijedili interetnički odnosi u lokalnim zajednicama:
»Ono što je ocjena i preporuka međunarodnih monitoring tijela je da je nivo ostvarivanja manjinskih prava relativno dobar, ali da treba raditi na uspostavljanju jačih interkulturalnih veza između manjina i većine kao i između samih manjina. Naime, neka domaća istraživanja pokazuju da je interetnička distanca između određenih etničkih grupa naročito prema Albancima, Hrvatima, Bošnjacima i Romima još uvijek veoma velika i da zaista treba raditi na tom međuetničkom povezivanju. Tu se u savjetima za međunacionalne odnose vidi potencijal za doprinos interkulturnom dijalogu, ali ovi savjeti na žalost ne funkcioniraju na dobar način iz različitih razloga. Prvo zbog nejasnoća u samoj zakonskoj regulativi, zatim jer nisu prioritizirani u lokalnim samoupravama, jer ni nacionalnomanjinska vijeća očigledno nisu naročito zainteresirana, a obični građani su zaokupljeni svojim drugim problemima i ova pitanja ne dolaze na dnevni red. Ovim treninzima pokušali smo podići svijest o mogućnostima koje pružaju savjeti da se ti odnosi unaprijede i ostvari se nacionalna ravnopravnost na lokalnom nivou«.
Aleksa Kuzman rekao je za naš tjednik da je trening organiziran kako bi se potakla veća interkulturalnost i poštivanje prava pripadnika nacionalnih manjina a s druge strane umrežavanja i prožimanja u smislu zajedničkih aktivnosti nacionalnomanjinskih vijeća i savjeta za međunacionalne odnose, kao jednog od bitnih tijela na razini lokalne samouprave koje je izravno uključeno u ostvarivanje prava svih pripadnika nacionalnih manjina kao i pripadnika većinskog naroda koje žive na teritoriju općine ili grada.
»Poanta je da više ne treba promovirati multikulturalnost koja je podrazumijevala da ljudi žive jedni pokraj drugih, poštuju tradiciju, kulturu, običaje jedni drugih već se akcent stavlja na povezivanje svih pripadnika nacionalnih manjina i većinskog naroda u smislu provođenja zajedničkih aktivnosti, manifestacija. Praksa suvremenih društava i država pokazala je kako njegovanje takvih uzajamnih odnosa i poštovanjem različitosti društvo može biti tolerantnije i da se taj duh stalno održava i da s te strane nacionalne zajednice nemaju nikakvih problema«, rekao je Kuzman.
Kada su u pitanju prepreke u suradnji i funkcioniranju SMO-a, on je rekao da mi kao društvo malo kaskamo za suvremenim tokovima i vrijednostima i da možda nismo spremni na takav način se povezivati.
»Volja postoji, ali praksa govori da do suradnje rjeđe dolazi. Prije svega, trebamo raditi na tome da se termin interkulturalnosti razjasni i onda da radimo na konkretnim aktivnostima za koje je iskustvo pokazalo da omogućuju bolju suradnju. A što se tiče savjeta za međunacionalne odnose koji slabo funkcioniraju, razlozi su u tome što je slaba organizacija, tijelo je savjetodavnog karaktera i u pogledu ovlasti nisu precizno definirana. Također utječe i to jesu li članovi plaćeni za svoj rad ili nisu, što treba poboljšati, zatim što nema dovoljno nadzora ministarstava jer bi oni trebali dati obavezne instrukcije, kao što su to ranije davala i zato što nema volje da se ustroji rad ovih tijela onako kako to zakon definira. Mi ćemo kroz edukacije i treninge doprinijeti boljoj i efikasnijoj organizaciji i radu ovih tijela«, zaključio je Kuzman.
Primjer iz subotičke prakse
Član Savjeta za međunacionalne odnose Grada Subotice Slaven Dulić rekao je kako je glavni problem što se Savjet za međunacionalne odnose grada Grada Subotice uopće ne sastaje.
»On se sastao samo prvi put radi konstituiranja i to samo iz razloga što je Pokrajinsko tajništvo vratilo jedan akt koji je nemoguće donijeti na Skupštini grada bez mišljenja SMO-a. I zato je on osnovan. Međutim, kod problema koji je nastao u svezi natpisa na željezničkom kolodvoru u Subotici SMO se nije sastao iako sam ja zatražio da se sastane. Naime, kao član Odbora za službenu uporabu jezika Hrvatskog nacionalnog vijeća intervenirao sam da se što prije sastane taj Odbor, i on se i sastao i proveo određene aktivnosti. Kada sam to isto pokušao uraditi i sa SMO-om Subotice i obratio se predsjednici, ona nije sazvala sastanak. HNV je odlično odreagirao i tu su i neki pomaci urađeni i Organizacija za europsku sigurnost i stabilnost je reagirala i tražila od Odbora da mu dostavimo gdje su nepravilnosti u provođenju službene uporabe jezika na teritoriju Grada Subotice«, rekao je Dulić i rekao kako očekuje da će se ovo pitanje razriješti.
J. D.
