Arhiv tekstova
Vijesti
Predsjednički izbori u Hrvatskoj
Osam kandidata, tri manje nego prije pet godina, natjecat će se na osmim izborima za predsjednika Republike Hrvatske koji će biti održani u nedjelju, 29. prosinca, objavio je HRT. To su aktualni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Njihova su imena na listi kandidata koju je u srijedu, 11. prosinca, objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) potvrdivši tako da su za svoje kandidature uspjeli prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih biračkih potpisa. DIP-ovom objavom liste predsjedničkih kandidata započela je službena izborna promidžba koja će potrajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Do tada svaki kandidat i službeno može uvjeravati birače da je baš on najbolji izbor za predsjednika koji će idućih pet godina voditi Hrvatsku. Ukoliko niti jedan kandidat ne osvoji potrebnu većinu, drugi krug glasanja održat će se 12. siječnja 2025., između dvoje kandidata s najvećim brojem glasova.
Građani i građanke Hrvatske koji žive ili će se naći u inozemstvu na dan predsjedničkih izbora 29. prosinca moći će glasati u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvima, što znači da će birači u Srbiji moći na glasanje izaći u konzulatima u Beogradu i Subotici.
H. R.
DSHV: Prije 15 godina hrvatski postao službeni jezik u AP Vojvodini
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podsjeća da je 14. prosinca prije 15 godina, usvajanjem Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine, hrvatski jezik postao jedan od službenih jezika u Pokrajini. Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 30. studenog 2009. godine Zakon o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine i potvrdila prijedlog Statuta AP Vojvodine.
»Glede ove važne obljetnice valja reći kako su napori Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na ovome planu trajali daleko dulje. Početkom je svibnja 2002., na prijedlog zastupnika DSHV-a Bele Tonkovića, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine pokrenula ‘inicijativu za uvrštavanje hrvatskoga jezika kao službenog’. Međutim, ova inicijativa nikada nije provedena do kraja. Pa ipak, pokrajinska tijela vlasti su od toga vremena činila određene korake. Primjerice, Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine od 2002. utvrđeno je da je u radu Skupštine u službenoj uporabi i hrvatski jezik, od 2003. počinje za potrebe Skupštine AP Vojvodine prevođenje određenih dokumenata i akata na hrvatski, a od 2004. pri Pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice prevode se javni natječaji i na hrvatski. Iste se godine imenuju i prvi sudski tumači za hrvatski jezik«, navodi se u priopćenju DSHV-a i dodaje kako je nakon usvajanja ove odluke primjena hrvatskoga na terenu, u lokalnim samoupravama, bila olakšana.
»Djelovat ćemo na jačanju primjene hrvatskoga jezika tamo gdje je to predviđeno, svjesni da se ona u najvišem pravnom aktu Pokrajine štiti i jamči«, stoji se u priopćenju DSHV-a.
Đipanov Marijanović nova zastupnica
Anita Đipanov Marijanović iz Monoštora nova je zastupnica DSHV-a u Skupštini grada Sombora. Njoj je mandat potvrđen na sjednici koja je održana u srijedu, 18. prosinca. DSHV u skupštini Grada Sombora ima dva zastupnika, a Đipanov Marijanović zastupnica je postala nakon što je Davor Francuz postavljen na dužnost pomoćnika gradonačelnika Grada Sombora.
