Arhiv tekstova
Pregled događaja u 2024.
Kraj 2023. godine u Srbiji bio je obilježen izborima, a početak godine objavljivanjem konačnih rezultata koji su pokazali da je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ostao bez zastupničkog mandata u Skupštini Srbije. DSHV je sudjelovao u izborima u koaliciji s bošnjačkom strankom Stranka pravde i pomirenja »Ujedinjeni za pravdu«, kandidata je imao na četvrtom mjestu. DSHV nije uspio osigurati zastupnički mandat ni u Skupštini AP Vojvodine, pa je nova 2024. godina još jednom bila godina u kojoj niti jedna hrvatska manjinska stranka nije uspjela osvojiti mandat i imati svoga predstavnika u republičkoj i pokrajinskoj skupštini.
Već početkom godine, 6. siječnja, na tradicionalnom božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, hrvatski premijer Andrej Plenković je novinarima rekao da su sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj uspostavljeni »partnerstvo, dijalog, projektna suradnja, ali prije svega političko povjerenje koje je osiguralo snažnu političku stabilnost Hrvatskoj posljednjih osam godina« te je iskazao zabrinutost što DSHV nije ostvario mandate na izborima. Dodao je da se Vlada »zalaže za jednaka prava Hrvata u Srbiji kao što imaju Srbi u Hrvatskoj, osobito kad je riječ o provedbi sporazuma između dvije zemlje, a koja bi omogućila i Hrvatima u Srbiji da imaju zajedničko političko predstavljanje i na nacionalnoj razini, na razini Narodne skupštine Srbije i na razini pokrajine, u Vojvodini«.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je tim povodom izjavio da »kada je riječ o političkoj participaciji, za Hrvate u Srbiji drugog rješenja, osim zajamčenih mandata, nema. Kao uostalom, ni za Srbe u Hrvatskoj! No, tako što u Hrvatskoj postoji više od 20 godina, a u Srbiji ne! Ovo pravo je ključno i za kvalitetno artikuliranje interesa i za integraciju u društvo«. Na Božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća bila je nazočna i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Premijer Plenković tom je prigodom i primio predsjednicu HNV-a te objavio nakon sastanka na Paltformi X: »Nakon izgradnje Hrvatskog doma – Matice, nastavljamo raditi na projektima koji pridonose boljem životu Hrvata u Srbiji! Od Srbije tražimo da osigura adekvatnu zastupljenost hrvatske manjine u Narodnoj skupštini i izvršnoj vlasti«.
O pitanju političke participacije Hrvata u Srbiji govorili su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu tijekom plenarne rasprave o situaciji u Srbiji nakon izbora. Zastupnica EPP-a iz HDZ-a Željana Zovko zatražila je »da Srbija pokaže reciprocitet u pristupu i tretiranju hrvatske manjine, i da budu dionici u vlasti kad već, zbog izbornog sustava, nisu ušli u parlament«. I hrvatski zastupnik Tonino Picula, iz redova socijalista/demokrata, rekao je da su izbori u Srbiji održani u ozračju »nepoštovanja bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina«, što za posljedicu ima i izostanak političkog predstavništva hrvatskog naroda u Srbiji.
DSHV je u svom priopćenju ponovio da se dio bilateralnog sporazuma ne primjenjuje ni nakon 20 godina te je zatražio da dok se to ne dogodi traže »iznalaženje drugih, makar ad hoc, mehanizama osiguravanja sudjelovanja legitimnih političkih predstavnika hrvatske manjine u procesima donošenja odluka na sve tri teritorijalne razine vlasti u Srbiji«.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 17. siječnja, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, s premijerom Hrvatske Plenkovićem i istaknuo kako je uvjeren da odnosi dvije države »mogu i moraju biti bolji u budućnosti«. Ovaj susret pozdravio je predsjednik DSHV-a.
O mjerama koje Vlada Srbije provodi radi unaprjeđenja položaja nacionalnih manjina u Srbiji je 22. siječnja razgovarala i premijerka Ana Brnabić sa šefom misije OESS-a Janom Bratuom i veleposlanikom SAD-a u Srbiji Christopferom Hillom. Brnabić je sa sugovornicima razgovarala o načinima za dalje unaprjeđenje položaja manjina u Srbiji.
Rezolucija Europskog parlamenta o situaciji u Srbiji nakon izbora, koja je usvojena 8. veljače, uključila je i status manjina u izbornim procesima. U tekstu Rezolucije (točka 11) navodi se: »Europski parlament potiče Srbiju da se pozabavi zabrinutošću glede sudjelovanja nacionalnih manjina u izbornom procesu, osiguravajući dosljednu primjenu kriterija za status manjine i rješavajući ranjivosti na pritiske i kupnju glasova«.
U službeni posjet hrvatskim manjinskim institucijama u Srbiji došao je koncem siječnja hrvatski ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te državni tajnik Domagoj Mikulić. U Hrvatskom domu – Matici održan je sastanak na kojem se razgovaralo o programu prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije u vrijednosti od 1,5 milijuna eura a koji ima za cilj gospodarsku, demografsku, socijalnu i društvenu revitalizaciju prekograničnog prostora s naglaskom na Hrvate u Srbiji. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je kako je u prošlom razdoblju puno udruga ostvarilo velike rezultate, a ove godine sredstva će se povećati jer su svi sudionici programa transparentno opravdali sredstva i realizirali projekte. Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov rekao je kako utrostručena sredstva ove godine »pokazuju da smo mi zajednica koja ima potrebe i koja može kvalitetno apsorbirati sredstva koja imamo na raspolaganju«. Istog dana u Đurđinu su prezentirani realizirani projekti Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije. Predstavljena su 22 realizirana projekta, od odobrenih 25, s ukupnom vrijednosti od 543.000 eura.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je 15. veljače izaslanstvo HNV-a. Premijeru je predan elaborat za novi kapitalni projekt za hrvatsku zajednicu u Srbiji pod nazivom »Sagradi mlin gdje je voda«. »Nakon završetka Hrvatske kuće u Subotici nastavljamo s podrškom projektima koji su važni za Hrvate u Srbiji, uz inzistiranje na punoj provedbi međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina«, objavio je premijer Plenković nakon sastanka. Istoga dana župan Željko Kolar i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić potpisali su Ugovor o financijskoj potpori Krapinsko-zagorske županije.
Ugovor za novi kapitalni projekt »Sagradi mlin gdje je voda« koji financira Vlada Hrvatske potpisali su 22. ožujka u Hrvatskom domu – Matici državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić. Ovo je treći kapitalni projekt za Hrvate u Srbiji koji financira hrvatska Vlada, a njime će biti obuhvaćena izgradnja, obnova i preuređenje sedam objekata – »malih matica«, u mjestima gdje Hrvata ima u značajnijem broju u Srbiji, i to: tri u Podunavlju, tri u Srijemu i jedna u Banatu, odnosno u Somboru, Sonti, Monoštoru, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu. Hrvatska Vlada je u ovoj godini izdvojila 1,2 milijuna eura za ovaj projekt, ali će on koštati preko tri milijuna te će daljnje dotacije uslijediti u idućem razdoblju kako se bude radilo, rekla je Vojnić.
U Subotici su istoga dana svečano otvorene jaslice u vrtiću Marija Petković – Sunčica Predškolske ustanove Naša radost u kojem se odgojno-obrazovni rad odvija na hrvatskome jeziku. Izgradnja jaslica dio je drugog kapitalnog projekta hrvatske zajednice u Srbiji »Rasti gdje si posijan« koji uključuje izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju tri vrtića na hrvatskom jeziku koji financira Vlada Hrvatske u ukupnom iznosu od 960.000 eura.
Biskup Fabijan Svalina u ime Srijemske biskupije i državni tajnik Zvonko Milas u ime Središnjeg državnog ureda potpisali su 26. ožujka u Zagrebu ugovor za novi projekt Domus Dimitrianum u Srijemskoj Mitrovici koji je hrvatska Vlada prihvatila na sjednici 8. ožujka kao projekt od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske i za njega je u 2024. godini izdvojeno 330 tisuća eura. Izgradnjom ovog kompleksa stvorit će se »uvjeti za provođenje kulturnih, društvenih, znanstvenih, edukativnih i duhovnih aktivnosti hrvatske zajednice na području Srijema«.
Prema objavljenim rezultatima natječaja programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije za 2024. odobreno je 33 projekta ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura. Za prekogranično umrežavanje i jačanje kapaciteta hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU odobrilo je 30 projekata vrijednosti od 11.450 do 45.000 eura, a za investicijska ulaganja odobreno je tri projekta po 135.000 eura.
Glasanje u dijaspori za Hrvatski sabor započelo je 16. travnja. Hrvati iz Srbije prvi puta na ovim izborima svoje predstavnike imaju na dvije liste XI. izborne jedinice. Na listi Hrvatske demokratske zajednice u ime DSHV-a je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, a lista za dijasporu Fokus – Republika specifična je po tome što su joj svi kandidati iz Srbije, uz nositelja dr. sc. Tomislava Stantića.
Na izborima održanim 17. travnja lista koju predvodi HDZ osvojila je najviše zastupničkih mjesta, 61. Na tri biračka mjesta u Srbiji, koja se nalaze u XI. izbornoj jedinici, glasovalo je 1.117 državljana Hrvatske. Lista HDZ-a je na dva biračka mjesta u Subotici i jednom u Beogradu osvojila 76,8 % glasova. Kandidatkinja DSHV-a Jasna Vojnić osvojila je 686 preferencijalnih glasova.
Delegacija Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata je 22. travnja, na zagrebačkom groblju Mirogoj ispred Zida boli položila cvijeće i upalila svijeću u sjećanje na stradanje nedužnih članova obitelji Matijević iz Kukujevaca, mjesta pokraj Šida u Srijemu. Supružnici Jozo i Ana Matijević i njihov malodobni sin Franjo odvedeni su 20. travnja 1992. u večernjim satima iz obiteljske kuće od nepoznatih osoba i ubijeni. Sva tri tijela pronađena su puno kasnije u masovnoj grobnici Mohovo kod Iloka. »Na žalost, svjedoci smo kako se ove nevine žrtve u javnosti sustavno negiraju, pogotovo iz najviših krugova vlasti Srbije. To negiranje je moguće samo zato jer ni 30 godina nakon tih ubojstava još uvijek u Srbiji ‘nije sazrela politička volja’ da se dozvoli i izgradi makar jedno spomen obilježje koje bi jasno podsjećalo da su se ti zločini dogodili i da se to nikada više ne ponovi«, navodi u priopćenju ZPHSBB.
Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske za akademsku godinu 2023./24. utvrdilo je koncem travnja Prijedlog rang-liste 1.500 studenata dobitnika stipendije. Osim onih koji studiraju u Hrvatskoj, ove će stipendije prvi puta dobiti i pripadnici hrvatske nacionalne manjine iz Srbije koji studiraju u Srbiji. U ovoj kategoriji bit će dodijeljeno 86 stipendija. Natječajem je bilo predviđeno 150 stipendija, a bio je podnijet 121 zahtjev. Iznos ove stipendije je mjesečno 150 eura, a isplaćuje se za deset mjeseci.
Zastupnici Narodne skupštine Srbije izabrali su nakon dvodnevne rasprave novu Vladu koju će predvoditi premijer Miloš Vučević. Premijer i članovi nove Vlade položili su prisegu 2. svibnja, u prisustvu predsjednice Skupštine, narodnih zastupnika, kao i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Među onima koji su zadržali funkciju je i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, koji ostaje ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
DSHV je organizirao posjet grobu Mijata Štefanca, koji je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima ubijen u noći s 5. na 6. svibnja u hrtkovačkom ataru, te služenje sv. mise u mjesnoj crkve sv. Klementa. Komemoraciji u Hrtkovcima i sjećanju na početak progona nesrpskog stanovništva iz Srijema nazočili su i predstavnici HNV-a te drugih institucija hrvatske zajednice i mjesne hrvatske udruge Dr. Nikola Dogan. DSHV posebno ističe kako je jedna od tragičnih posljedica događaja iz posljednjeg desetljeća XX. stoljeća i drastično smanjenje broja Hrvata u Srijemu. »Budući da je na istom području veliki udio anacionalno izjašnjenih, o narodnosti neizjašnjenih te izjašnjenih nadnacionalno kao Jugoslaveni, razvidno je da se s ovim rezultatima negativnog ozračja i asimilacijskih procesa nešto s čime se moramo suočiti i računati u budućnosti. Vjerujemo u pozitivne ishode tih naših stremljenja, tim prije jer je DSHV postao političkim partnerom vladajuće stranke«, navode u DSHV-u.
Hrvatska zajednica općina (HZO), na čelu s predsjednikom Božom Lasićem, potpisala je 14. svibnja Sporazum o suradnji s HNV-om kojemu su ovom prigodom donirali 6.000 eura i vrijedne knjige. Prema riječima predsjednice HNV-a Jasne Vojnić posjet je označio početak nove suradnje, kojim je krovna institucija Hrvata u Srbiji zaokružila suradnju na svim razinama u Hrvatskoj. »Općine u Hrvatskoj, kojih ima 428, veliko su bogatstvo za Hrvate u Srbiji u smislu suradnje. Moći ćemo više surađivati i na razini područja kulture, obrazovanja i po svim drugim pitanjima«, rekla je Vojnić.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić postala je saborska zastupnica. Konstituirajuća sjednica XI. saziva Hrvatskog sabora održana je 16. svibnja. Ovo je prvi puta da Hrvati iz Srbije imaju svog predstavnika u Hrvatskom saboru. »Otvaraju nam se nova vrata i drago mi je što sudjelujemo u tom povijesnom trenutku, kao i zbog toga što osim što ćemo imati zastupnika u Hrvatskom saboru, imamo i ministra u Vladi Srbije. Zahvaljujući tome Hrvati u Srbiji moći će iskusiti jedno novo razdoblje koje će biti na dobrobit svih«, rekla je Vojnić.
I u akademskoj godini 2024./25. hrvatska visoka učilišta osigurala su posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.
Na inicijativu župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, uz posredovanje HNV-a, osigurana je 25. svibnja donacija za Dobrovoljno vatrogasno društvo Tavankut u vrijednosti od 16.000 eura. Donaciju čine zaštitna odijela, čizme, kacige, crijeva za gašenje požara... Svečano uručenje bilo je u Hrvatskom domu – Matici u Subotici, simbolično na dan kada DVD Tavankut proslavlja 90 godina postojanja. Ovo je druga donacija koju je DVD Tavankut dobio iz Hrvatske. Prva je bila vatrogasni kamion s potrebnom opremom što je bila donacija DVD-a Kaštel Gomilica, a ostvarena je zahvaljujući angažiranju DSHV-a.
Dvije hrvatske manjinske stranke sudjelovale su na lokalnim izborima održanim 2. lipnja: DSHV u Subotici i Somboru i Demokratska zajednica Hrvata u Subotici i osvojili mandate, dok je u Srijemskoj Mitrovici član DSHV-a osvojio mandat na listi Srpske napredne stranke.
Na izborima za Skupštinu grada Subotice DSHV je nastupio u savezu sa Strankom pravde i pomirenja i koalicijska lista je osvojila tri vijećnička mandata a u Somboru, gdje je DSHV prvi puta nastupio samostalno sa svojom listom kandidata ima dva mandata. DZH je izišao u koaliciji pod nazivom »Subotica protiv nasilja – Biram Suboticu – Nela Tonković« i osvojio jedno mjesto u lokalnoj skupštini.
U Hrvatskoj su 9. lipnja, održani izbori za Europski parlament. Pravo glasovanja na ovim izborima imaju i državljani Hrvatske s prebivalištem u Srbiji. Hrvatska je birala 12 eurozastupnika, a za ova zastupnička borili su se kandidati s čak 25 lista.
U Hrvatskom domu – Matici u Subotici 20. lipnja svečano su uručeni ugovori o stipendiranju pripadnika hrvatske manjine koji studiraju u Srbiji. Na natječaju Središnjeg državnog ureda dodijeljeno je 86 stipendija koje će studenti primati deset mjeseci u mjesečnom iznosu od 150 eura. Ugovore su studentima uručili državni tajnik Zvonko Milas i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić. Hrvatska je do sada stipendirala samo studente koji studiraju u Hrvatskoj, te je ova vrsta stipendija novi vid potpore matične domovine.
Predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković sastala se 2. srpnja s ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislavom Žigmanovim. Razgovarano je o modelima suradnje na unaprjeđenju sveukupnih ljudskih prava s akcentom na antidiskriminaciji, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj inkluziji Roma. Žigmanova je primio i predsjednik Skupštine AP Vojvodine Bálint Juhász i razgovarali su o nastavku suradnje dvije institucije, kao i o položaju i ostvarivanju prava manjinskih nacionalnih zajednica u AP Vojvodini i Srbiji.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov rekao je da se političko partnerstvo sa Strankom pravde i pomirenja pokazalo uspješnim na izborima u Subotici, te će s ovom strankom nastaviti suradnju a da će nastojati proširiti postojeću suradnju s vladajućom strankom (SNS-om) i u ova dva grada. »Imamo iza nas iskustva u suradničkim odnosima sa strankom na vlasti – SNS-om, na republičkoj i pokrajinskoj te na razini Grada Novog Sada. Ono je posljedica strateškog dogovora s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i njegove odluke da se kvalitetno i na svestrano zadovoljstvo riješi pitanje integracije Hrvata u institucije vlasti«, rekao je Žigmanov te poručio da su zainteresirani da iste modele i praksu započnu i u drugim jedinicama lokalne samouprave. »Isto je već uspješno ostvareno u Općini Bač, a vjerujemo da neće biti nikakvih prepreka i kada govorimo o suradnji u gradovima Somboru i Subotici«, rekao je on.
U Hrvatskom saboru održana je 10. srpnja 1. sjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Predsjednica Odbora je Zdravka Bušić, a jedna od članica je i saborska zastupnica Jasna Vojnić, koja je članica i saborskog Odbora za europske poslove kojim predsjedava Jelena Miloš.
Skupština grada Subotice održala je konstitutivnu sjednicu 10. srpnja. U sadašnjem sazivu gradske Skupštine dvije vijećničke grupe – lista »Aleksandar Vučić – Subotica sutra« i SVM čine vladajuću koaliciju, vijećnici s liste »Subotica protiv nasilja – biram Suboticu – Nela Tonković« su u oporbi dok manjinska koalicija »DSHV – SPP – Tomislav Žigmanov«, koja ima tri vijećnika a to su Marin Piuković, Josipa Vojnić Tunić i Ninoslav Radak podržava vladajuću većinu. »Ključne točke koje se nalaze u našoj agendi i izbornoj platformi koju smo zastupali tijekom kampanje i dalje ćemo zastupati, u prvom redu Hrvatski školski centar, Dramu na hrvatskom jeziku, rješavanje puta Žednik – Đurđin, dovođenje vodovoda i kanalizacije u Tavankut i plina u Malu Bosnu«, rekao je Piuković.
U Somboru je 12. srpnja održana konstitutivna sjednica Skupštine grada. Novu većinu formirao je SNS uz koalicijske partnere SVM i SPS. Izbor dužnosnika Skupštine grada i gradonačelnika i Gradskog vijeća podržala su i dva vijećnika DSHV-a: Tomica Vuković i Davor Francuz.
Pojedini mještani Tavankuta ostali su bez vode za piće, jer u tom selu ne postoji vodovodna mreža a bunari građana znaju presušiti zbog vrućina i povećane potrošnje u voćarstvu i povrtlarstvu. Kako u Tavankutu i obližnjem Mirgešu u značajnom broju žive pripadnici hrvatske manjine, na ovaj dugogodišnji problem ukazao je i predsjednik DSHV-a i ministar Tomislav Žigmanov koji je rekao da inzistiraju da ova mjesta konačno dobiju javni vodovod. »Ovo je bila jedna od glavnih tema u razgovorima oko mogućeg ulaska u lokalnu vlast u Subotici, a isto kanimo tematizirati pred ministrom vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom kako bismo senzibilizirali tijela vlasti naše matične domovine za podršku ovoj inicijativi kroz prekogranične programe EU koje ima na raspolaganju Hrvatska sa Srbijom«, kazao je Žigmanov 18. srpnja.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je boravio u posjetu ovdašnjoj hrvatskoj zajednici, razgovarao je 19. srpnja u Novom Sadu sa šefom srpske diplomacije Markom Đurićem. Sastanak je održan u zgradi Pokrajinske vlade, a poslije razgovora ministri su obišli Spomen dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. Đurić je najavio intenziviranje rada devet povjerenstava za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske što treba stvoriti institucionalne pretpostavke da odnos dvije države u budućnosti može napredovati. Grlić Radman je rekao da su razgovarali o unaprjeđenju položaja hrvatske manjine u Srbiji, ali i o otvorenim pitanjima koja su naslijeđe raspada bivše države i rata. Grlić Radman je posjetio i hrvatsku zajednicu i njene institucije te vrtić Marija Petković – Sunčica u Subotici. »Nadamo se da ćemo s novom Vladom, u čijem sastavu je i gospodin Tomislav Žigmanov, imati otvoren i konstruktivan dijalog koji će dovesti do pozitivnih pomaka«, rekao je Grlić Radman te je podsjetio kako Hrvatska i dalje inzistira na reciprocitetu zajamčenih mandata za Hrvate u Srbiji kakve imaju Srbi u Hrvatskoj.
U Općini Šid 23. srpnja konstituirana je nova lokalna vlast. DSHV je poručio kako žele »izgrađivati suradnju na dobro stanovnika ove općine, Hrvata, koji, usprkos tome što su treći po brojnosti narod, nemaju gotovo uopće manjinsku infrastrukturu koju, primjerice, ovdje imaju Slovaci. Predsjednik stranke je istaknuo pitanje neadekvatne primjene hrvatskog jezika u javnoj uporabi te izučavanje hrvatskog jezika u školama i rekao da će od općinskih struktura tražiti uređivanje primjerenog mjesta komemoracije tragedije srijemskih Hrvata 1990-ih te očuvanje sakralne baštine vezane za hrvatski katolički puk, kao i unaprjeđenje suradnje sa susjednim područjima u Hrvatskoj.
Mira Tumbas postala je 24. srpnja vijećnica DSHV-a u Skupštini grada Subotica umjesto Marina Piukovića koji je podnio ostavku na tu dužnost jer je predsjednik Mladeži DSHV-a te će biti više angažiran u kooridiniranju i operativnom radu u stranačkim poslovima.
DSHV je podsjetio kako je 29. srpnja 1993., prije 31 godinu, mučki u Kukujevcima ubijena obitelj Oskomić, Agica i Nikola, te njihova rođaka Marija Tomić. »Ne zaboravljamo nijednu žrtvu među srijemskim Hrvatima 1990-ih, a u Kukujevcima ih je bilo najviše. Tražimo primjereno mjesto komemoracije za ove Hrvatice i Hrvate – nedužne žrtve mržnje spram našeg naroda, napose u Srijemu, prije tri desetljeća«, objavio je DSHV.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić članica je i četiriju saborskih odbora: Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Odbora za europske poslove, Odbora za vanjsku politiku i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Zastupnica Vojnić poručila kako vjeruje »da ćemo i ova četvera novootvorena vrata dobro iskoristiti, a svojim prisustvom i iskustvom i svima drugima značajno doprinijeti«.
U Palači Srbija 7. kolovoza održana je trinaesta sjednica Vijeća za nacionalne manjine kojom je predsjedao ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, a prisustvovali su predstavnici svih vijeća nacionalnih manjina i resornih državnih tijela. Istoga dana održana je i sjednica Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina na kojoj je Hrvatsko nacionalno vijeće prvi puta preuzelo predsjedanje. Na sjednici Vijeća jednoglasno je usvojen Prijedlog programa za dodjelu sredstava iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine za koji su sredstva osigurana Zakonom o budžetu Republike Srbije i iznose 30 mijuna dinara za područje kulture.
Mjesec i pol dana od susreta ministara vanjskih poslova Srbije i Hrvatske u Novom Sadu i najave boljih odnosa dvije države dogodilo se uhićenje »hrvatskog špijuna« u Beogradu. Samo dan prije toga hrvatska pjevačica Severina Vučković je prilikom pokušaja ulaska u Srbiju zadržana na granici i ispitivana o Oluji i Srebrenici. Doznalo se da postoji lista onih koji nisu dobrodošli u Srbiji, a sačinio ga je bivši ministar unutarnjih poslova i šef BIA-e Aleksandar Vulin. Ministar policije Ivica Dačić najavio je da će »spisak o verbalnim deliktima« biti ukinut. DSHV je priopćio da Hrvate u Srbiji brinu najnoviji incidenti, no vjeruju kako oni neće ostaviti posljedice na ponovno započeti nastavak pozitivnih tendencija u hrvatsko-srpskim odnosima.
Ministrica za europske poslove Srbije Tanja Miščević sastala se 3. rujna s ministrom vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom na marginama Bled Strategic Foruma u Sloveniji. Oni su razgovarali o bilateralnim odnosima dvije države i koracima koje Srbija poduzima na europskom putu.
Sastanak tima za izradu Strategije kulture hrvatske zajednice u Srbiji za razdoblje od 2024. do 2029. godine održan je 9. rujna u Hrvatskom domu – Matici u Subotici. Izradu ovog dokumenta koordinira HNV i Fondacija za razvoj hrvatske zajednice Cro-Fond, a tim čine dužnosnici HNV-a, Odbor za kulturu HNV-a, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, udruga kulture i medija na hrvatskom jeziku. Koordinator tima je član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Denis Lipozenčić. Izradu Strategije kulture sufinancira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije.
U Baču, u župi sv. Petra i Pavla 11. rujna je održana sjednica HNV-a. Vijećnici su upoznati s tijekom izrade Strategije kulture Hrvata u Srbiji 2025. – 2029., izradom kriterija po kojima će se udrugama, umjesto putem natječaja, dodjeljivati sredstva HNV-a, razriješeni su stari članovi i imenovani novi u upravne odbore Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića i Fondacije Antun Gustav Matoš i izabrani novi članovi Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić najavila je nekoliko javnih rasprava o Nacrtu Strategije kulture Hrvata u Srbiji 2025. – 2029. prije nego što prijedlog bude pred vijećnicima HNV-a. Zamijenjeno je dvoje od troje članova Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. Umjesto Vojnić, koja je saborska zastupnica i postaje članica Savjeta po položaju, izabrana je Karolina Bašić a umjesto Darka Vukovića, Renata Kuruc iz Sonte. Treći član Savjeta ostaje Tomislav Žigmanov
Donijeta je odluka o razrješenju i imenovanju članova Upravnog odbora Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića kao i Upravnog odbora Fondacije Antun Gustav Matoš. U novi UO Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića izabrani su Ljubica Vujković Lamić (predsjednica), Dražen Petrekanić, Marinko Katić, Mirjana Stantić, Mladen Petreš, vlč. Dušan Balažević i Vera Hornjak. U novi UO Fondacije Antun Gustav Matoš izabrani su Mirjana Stantić (predsjednica), Ljubica Vujković Lamić, Dražen Petrekanić, Marinko Katić, Goran Kaurić, vlč. Aleksandar Kovačević i David Crvenković.
Ove sezone iz zadruge Voćko u Tavankutu bit će izvezeno 100 tona šljiva i oko 300 tona paprike za Podravku. Suradnja s Podravkom ostvarena je na inicijativu DSHV-a, koji je povezao tavankutske proizvođače i hrvatsku tvrtku.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov susreo se u Beogradu s predsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke Miloradom Pupovcem. Obojicu političkih prvaka ohrabrio je najavljen skori susret dvojice koordinatora za otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske, državnih tajnika u ministarstvima vanjskih poslova Damjana Jovića i Frane Matušića, te nastavak izravne međudržavne institucionalne komunikacije u rješavanju istih.
Na Skupštini grada Subotice 3. listopada izglasana je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proračunu Grada Subotice za tekuću godinu kojom su, među ostalima, osigurana sredstva za projekt »Magistralni vodovod Subotica – Tavankut s rezervoarom, crpnom postajom u Mirgešu i crpnom postajom na mjestu priključenja magistralnog vodovoda«. U 2024. godini planirano је 5.704.000 dinara u proračunu Grada za završetak ovog projekta, od čega iz vlastitih izvora Grad osigurava 951.000 dinara za iznos pripadajućeg PDV-a, dok je 4.753.000 dinara osigurano iz sredstava transfera s drugih razina vlasti. U ime DSHV-a vijećnicima se obratila zastupnica Mira Tumbas i podsjetila kako se ova tri naselja 15 godina unazad suočavaju s neispravnom vodom za piće. Vrijednost izgradnje vodovoda iznosi 849.704.000 dinara bez PDV-a. Završetak izrade projektne dokumentacije u planu je za 2024. Izgradnja se planira u 2025., 2026. i 2027., stoji u Odluci.
Rezultati monitoringa medija Mreže za izvještavanje o različitosti pokazuju da je od svibnja 2022. do prosinca 2023. godine u Srbiji zabilježeno 113 slučajeva govora mržnje. Prema rezultatima ovog istraživanja, najviše primjera govora mržnje zabilježeno je u kategorijama roda, blizu 25 posto, i etničke pripadnosti s 20 posto. Visoko na listi nacionalnih manjina prema kojima se često očituje govor mržnje su Albanci, Hrvati, Bošnjaci i Romi.
Od ove školske godine prvi puta izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture pohađat će učenici u Osnovnoj školi Bratstvo-jedinstvo u Lemešu. To školu u Lemešu čini 16. školom i 13. mjestom u Vojvodini gdje se održava neki vid nastave na hrvatskom jeziku.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić razgovarala je u Zagrebu 11. listopada s ministrom poljoprivrede Hrvatske Josipom Dabrom o mogućnostima financijske potpore u području poljoprivrede za hrvatsku manjinu u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Srpska zajednica u Zagrebu svečano je otvorila 11. listopada preuređeni prostor Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici. Prostor SKC-a preuređen je, a SKD Prosvjeta u prostor se u Preradovićevoj ulici 21-23 vratilo nakon trideset godina, kao rezultat suradnje srpske manjine s Vladom Hrvatske. »Hrvatska zajednica u Srbiji i srpska zajednica u Hrvatskoj autohtone su nacionalne zajednice koje jesu, i moraju biti, svoj na svome u svako doba«, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić. Otvorenju SKC-a nazočio je i ministar za ljudska i manjinska prava i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Nevena Baštovanović postavljena je 10. listopada za vršiteljicu dužnosti pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama i njeno područje djelovanja bit će suvremeno stvaralaštvo. Dr. sc. Mladen Petreš postavljen je za vršitelja dužnosti pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, što je i do sada bio. »DSHV nastavlja, u partnerstvu s vladajućom većinom u Pokrajinskoj vladi, i u tekućem mandatu graditi vertikalu djelovanja u procesima donošenja odluka«, navodi se u objavi DSHV-a.
Davor Francuz, vijećnik DSHV-a u Skupštini grada Sombora, postavljen je za pomoćnika gradonačelnika Grada Sombora Antonija Ratkovića. Na tu dužnost Francuz je stupio 16. listopada. DSHV u Skupštini grada Sombora ima dva vijećnika i po jednog člana u Odboru za poljoprivredu i Odboru za proračun i financije.
U Zagrebu je 17. listopada održan sastanak koordinatora za otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, državnog tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) Hrvatske Frane Matušića i državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije Damjana Jovića. Na sastanku je utvrđena okvirna dinamika sljedećih sastanaka koordinatora za otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić bili su gosti na XXI. Općem saboru HDZ-a 20. listopada u Šibeniku. U svom obraćanju sudionicima Sabora Žigmanov je istaknuo značaj financijske i političke potpore koja Hrvatima u Srbiji stiže iz matične domovine kao i sudjelovanja DSHV-a u izvršnom dijelu vlasti i na nacionalnoj i na regionalnoj i lokalnoj razini zahvaljujući dogovoru s vladajućim SNS-om.
Na telefonskoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća, koja je održana 21. listopada, imenovani su upravitelji Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića i Fondacije Antun Gustav Matoš iz Beograda. Za upravitelja Spomen-doma bana Josipa Jelačića imenovan je Goran Kaurić, a za upravitelja Fondacije Matoš vlč. Mihael Sokol.
Krapinsko-zagorska županija i Bjelovarsko-bilogorska županija dodijelile su četiri učeničke i četiri studentske stipendije studentima i učenicima iz hrvatske zajednice u Srbiji. Potpisani su ugovori o stipendiranju i financijskoj potpori između HNV-a te učenika i studenata 22. listopada.
Europski zastupnik iz Hrvatske Tonino Picula novi je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, koji je na ovoj poziciji naslijedio Vladimira Bilčika. Picula je tijekom prethodnih saziva Europskog parlamenta bio jedan od najaktivnijih zastupnika kada je riječ o proširenju EU na zapadni Balkan. Bio je izvjestitelj za Crnu Goru, a također je bio izvjestitelj EP za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), kao i novi Plan rasta EU za zapadni Balkan.
Prije 33 godine, 23. listopada 1991., braću Matu i Ivicu Abjanovića iz sela Morović odvela su četverica naoružanih muškaraca u identičnim plavim uniformama, u automobilu s tablicama JNA, navodeći kao razlog saslušanje u policijskoj postaji u Šidu. Nakon toga Mato i Ivica Abjanović nikada više nisu viđeni te se i danas vode kao nestali. »Nestanak braće Abjanović iz Morovića bio je snažan signal svim Hrvatima u tom mjestu za iseljavanje, koje je, uz zastrašivanja, prijetnje, fizičke napade i demoliranja katoličke crkve sv. Roka, sustavno i provedeno«, podsjetio je DSHV.
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata organizirala je 2. studenoga komemoraciju u znak sjećanja na ubijene i nestale Hrvate u Vojvodini tijekom 1990-ih. Komemoracija je započela u 11.55 sati (»5 do 12«) kako bi se ukazalo da je krajnje vrijeme da se stvori politička volja u Srbiji i dozvoli izgradnja primjerenog spomen-obilježja za nevine žrtve zločina počinjenih tijekom 1990-ih. Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je na središnjem križu groblja u Kukujevcima, mjesta iz kojeg je ubijeno sedam Hrvata, položio cvijet i pomolio se za nevine žrtve.
Zastupnica Jasna Vojnić obratila se 6. studenog u Hrvatskom saboru govoreći o položaju Hrvata u Srbiji te značaju potpore Hrvatske opstojnosti te manjinske zajednice. Vojnić je u svojem obraćanju ukazala na brojne izazove s kojima se ovdašnji Hrvati suočavaju, od depopulacije, negativnih identitetskih politika, naslijeđa iz 90-ih godina i antihrvatskog tona u medijima, neprovedbe međudržavnog sporazuma koji garantira zastupljenost predstavnika hrvatske manjine u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, prisvajanja baštine, do nerazvijene infrastrukture u naseljima u kojima žive u značajnijem broju. Prije izlaganja, Vojnić je u ime Kluba zastupnika HDZ-a izrazila sućut obiteljima čiji su članovi stradali u nesreći na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.
DSHV je podsjetio kako je prije 33 godine ubijen Krešimir Herceg (rođen 1938.), Hrvat iz Višnjićeva, sela kod Šida. Herceg je ubijen zbog svoje nacionalne pripadnosti, a ubojstvo se dogodilo 7. studenog 1991. na kanalu Šarkudin. »DSHV i u slučaju ubojstva Hercega čvrsto traži nezaborav za žrtve koje su podnijeli Hrvati ubijeni i nestali u Srijemu i Bačkoj od 1991. do 1995. To je moguće isključivo ako se na mjestu njihova stradanja podigne trajni memorijal i usustave prakse sjećanja na stradale«, navodi DSHV u priopćenju od 6. studenog.
U Lemešu je 14. studenog obilježeno stotinu godina od rođenja dvojice rođenih Lemešana, svjetski priznatih znanstvenika i akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – teorijskog fizičara Gaje Alage (1924. – 1988.) i šumarskog genetičara Mirka Vidakovića (1924. – 2002.). Njima u čast otkrivena je spomen-ploča na mjesnoj Osnovnoj školi Bratstvo-jedinstvo, a ispred škole posađen je hrast lužnjak (dar JP-a Vojvodina šume), budući da je upravo Vidaković poznat i po podizanju klonske sjemenske plantaže toga drveta. Spomen-ploču podigli su ZKVH i HBKUD Lemeš.
»Na današnji dan u ime HNV-a svoje misli i molitve upućujemo sunarodnjacima u Hrvatskoj te svim nevinim žrtvama ratnog razaranja koje je obilježilo 90-te godine XX. stoljeća«, navela je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić u objavi povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Izaslanstvo OESS-a, kojeg je predvodio veleposlanik OESS-a Jan Bratu, posjetilo je 27. studenog Hrvatsko nacionalno vijeće. Tom je prigodom razgovarano o aktualnom položaju, postignućima i izazovima hrvatske nacionalne manjine i njezinih institucija u Srbiji.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organiziralo je 27. studenog potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine, a tom prilikom ministar Tomislav Žigmanov je rekao kako je od 284 prijavljenih za realizaciju programa i projekata iz područja kulture njih 70 dobilo ukupno 30 milijuna dinara. Među odobrenim projektima šest je projekata ustanova i udruga hrvatske manjine u vrijednosti od preko tri milijuna dinara.
Treća sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske održana je od 27. do 29. studenoga u Zagrebu. Hrvatska manjina prisutna je u 12 država, a Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.
Župan Danijel Marušić i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić potpisali su 28. studenog Ugovor o financijskoj potpori Brodsko-posavske županije HNV-u. »Zahvaljujući ovoj potpori HNV će na sljedećoj sjednici Vijeća moći opredijeliti sredstva i za redoviti rad naših aktivnih udruga«, izjavila je Vojnić.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković primio je 28. studenoga predsjednika DSHV-a i ministra u Vladi Srbije Tomislava Žigmanova. »Nastavljamo voditi redoviti dijalog o položaju hrvatske zajednice u Srbiji. Podupirat ćemo njihovu daljnju političku integraciju te strateške projekte poput Hrvatskog doma u Subotici!«, objavio je premijer Plenković. »Suradnja i partnerstva u području politike pretpostavljaju i kontinuiranu komunikaciju. Korisnost ovakvih praksi su brojne i mnogovrsne za sve, napose kada je riječ o beneficijama. U DSHV-u smo toga itekako svjesni i isto tako i pozitivno cijenimo!«, objavio je Žigmanov.
Delegacija dužnosnika HNV-a, na čelu s predsjednicom Izvršnog odbora Karolinom Bašić, posjetila je 3. prosinca Općinu Bač gdje se susrela sa zamjenicom predsjednice Općine Marinom Balaban. Na sastanku je bilo riječi o izazovima s kojima se suočava lokalna hrvatska zajednica, te mogućnostima za unaprjeđenje njihovog položaja.
Predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić sastala se 4. prosinca s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem u Zagrebu. Na sastanku se razgovaralo o važnosti jačanja potpore obiteljima kao temelju za očuvanje identiteta i dugoročnu održivost hrvatske zajednice u Srbiji.
HNV je donio odluku na sjednici na Verušiću da se priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici dodijeli fra Josipu Špeharu, priznanje Dr. Josip Andrić za promoviranje i razvoj hrvatske kulture dodijelilo je mons. Stjepanu Beretiću, a priznanje Pajo Kujundžić za doprinos nastavi na hrvatskom jeziku Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet imenovan je za kardinala Katoličke Crkve 7. prosinca u bazilici svetog Petra u Rimu. Papa Franjo je u ovu službu uveo još 20 kardinala iz 17 zemalja cijeloga svijeta. Dokument kojim se mons. Nemet imenuje za kardinala napisan je na srpskom jeziku i na ćirilici, što je, kako je Nmet rekao, možda i prvi puta da je to uradio poglavar Katoličke Crkve.
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je 13. prosinca održan 29. Forum hrvatskih manjina s temom »Uloga i značaj hrvatskih manjina u promociji Hrvatske«. Posebna predavanja održala je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i stručnjak za strateško komuniciranje s Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Božo Skoko.
Svečanom akademijom u Subotici obilježen je 15. prosinca, praznik hrvatske zajednice u Srbiji – Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić najavila je novu potporu iz Hrvatske, program namijenjen poljoprivrednicima Hrvatima izvan Hrvatske. »U proračunu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ostavili smo milijun i pol eura za razvoj poljoprivrede i potporu ljudima koji žive izvan Hrvatske, za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, za produktivnost, za revitalizaciju. Najveći dio sredstava ići će za Hrvate u Srbiji i Bosni i Hercegovini«, poručio je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je krajem godine Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, za akademsku 2024./2025. godinu. Za studij u Srbiji namijenjeno je 150 stipendija. Stipendije se dodjeljuju studentima za jednu akademsku godinu jednokratno, odnosno za razdoblje od 10 mjeseci u mjesečnom iznosu od 175 eura.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH raspisalo je Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije za 2025. godinu. Iznos je isti kao i ove godine, 1,5 milijuna eura.
Otvoren je TV studio Matica u Subotici. Studio su svečano otvorili generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i v. d. ravnateljice NIU Hrvatska riječ Mirjana Trkulja. Televizijski studio nalazi se u Hrvatskom domu – Matici, a opremljen je iz projekta prekogranične suradnje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Hrvatske u kojemu su partneri NIU Hrvatska riječ iz Subotice i Plava vinkovačka televizija iz Vinkovaca.
