Arhiv tekstova
Milanović i Primorac u drugom krugu
Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović osvojio je u nedjelju 49,09 % glasova te će se nadmetati u drugom krugu izbora za svoj drugi predsjednički mandat s kandidatom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Primorcem koji je u prvom krugu osvojio 19,35 % glasova. Ostalih šest kandidata osvojilo je ispod 10 % glasova. Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom što znači da treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali, a ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji će se ovoga puta održati za dva tjedna, u nedjelju, 12. siječnja. Predsjedniku mandat traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Razlika između dva kandidata koji ulaze u drugi krug najveća je u povijesti Hrvatske, a Milanović je na ovim izborima u prvom krugu osvojio 792.106 glasova, što je daleko više od broja glasova s kojima je ušao u drugi krug 2019. godine (562.783). Do sada su samo Franjo Tuđman i Stjepan Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu. Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar-Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.).
Pobjeda Primorca u Srbiji
U inozemstvu je glasalo ukupno 24.252 birača, Dragan Primorac je osvojio 48,16 % (11.681), Zoran Milanović 17,05 % (4.137), Tomislav Jonjić 12,59 % (3.055), Marija Selak Raspudić 7,55 % (1.833), Ivana Kekin 5,92 % (1.437), Branka Lozo 4.94 % (1.200), Miro Bulj 3,05 % (741) i Niko Tokić Kartelo 0,37 % (90) glasova.
Najviše je glasača bilo u Bosni u Hercegovini 16.127 i najviše glasova su dali Draganu Primorcu 56,79 % (9.160), zatim Zoranu Milanoviću 15,52 % (2.503) i Tomislavu Jonjiću 10,24 % (1.652).
U Srbiji je glasalo 897 birača, Dragan Primorac osvojio je 37,34 % (335), Zoran Milanović 28,76 % (258) i Ivana Kekin 20,95 % (188).
U Njemačkoj je glasalo 3.379 birača, u Australiji 386, u Austriji 320, SAD-u 233, a u susjednim državama u kojima živi i hrvatska manjina u Crnoj Gori 176, u Sloveniji 174, u Sjevernoj Makedoniji 133, u Italiji 162, u Mađarskoj 121 birač, a u Rumunjskoj tek 15 birača.
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici i Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu mogli su glasati svi građani s hrvatskim državljanstvom koji žive ili su trenutno u Srbiji. Ovo pravo iskoristilo je 897 birača. U Subotici su u jutarnjim satima ovo pravo iskoristili predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.
Žigmanov je novinarima rekao kako je DSHV stranka koja tradicionalno sudjeluje na svim izborima na kojima Hrvati izvan Hrvatske s državljanstvom Hrvatske imaju to pravo, još od sredine 2000-ih sve do danas. On je obrazložio podršku ove stranke HDZ-u time što »kao demokršćanska partija hrvatske zajednice u Srbiji» podržavaju njima ideološki srodnu stranku i kao stranku koja je pridonijela unaprjeđenju položaja Hrvata u Srbiji.
»Podržali smo nama sestrinsku stranku HDZ koja pripada Europskoj pučkoj partiji, kao dio onih političkih snaga kojima su u središtu demokršćanske vrijednosti. U tom smislu naše je opredjeljenje ideološki ispravno, a s druge strane vidjeli smo i u pozivu građanima koji su državljani Hrvatske u našem članstvu da želimo uzvratiti gestom podrške kandidatu one partije koja je uveliko pridonijela da se naš politički položaj, naša pozicija u društvu u Srbiji unaprijedi, da koristimo i veća politička i materijalno-financijska sredstva kada je u pitanju artikuliranje interesa, i u tom kontekstu i ideološki i pragmatski mi smo odgovorili na izazove pred kojima smo bili. I nastavit ćemo isto tako«, kazao je Žigmanov.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je:
»Hrvati u Srbiji na ovim su izborima pokazali veću aktivnost, zreliju odgovornost i želju da se uspinjemo i na ljestvici političke snage naše zajednice. Budući da je broj glasova odraz nekoliko čimbenika, na ovim izborima on je slijedio predviđeni pozitivan trend. Povećana potpora Hrvatske našoj zajednici učinila je da broj glasova bude veći nego na prethodnim predsjedničkim izborima. Samo dva glasačka mjesta u cijeloj Srbiji, i činjenica da morate potrošiti četiri sata na odlazak i dolazak s glasačkog mjesta učinila je da motivacija onih koji imaju domovnicu rapidno opadne. Duga i komplicirana procedura oko dobivanja hrvatskog državljanstva te kontinuiran višedesetljetni izostanak direktnih poticaja pripadnicima našeg naroda učinio je da veliki broj pripadnika zajednice nema niti pravo dati svoj glas. Zaključno, zadovoljni smo glasovanjem naše zajednice za izbore u Hrvatskoj, jer pozitivan trend se pojavio, a s njim i mjerljivi dokazi da sve ono što smo činili godinama unazad uistinu ima smisla«.
S druge strane, Vojnić je na sam dan izbora naglasila kako se zaista moraju stvoriti bolji uvjeti za glasanje, da se domovnice moraju rješavati brže od 4-5 godina koliko se sada čeka, da se mora povećati broj glasačkih mjesta.
»Mi imamo dva glasačka mijesta, a u BiH ima 44. I zbog toga je možda i nerazmjeran broj glasača. Dakle, ima nekoliko faktora i mi moramo učiniti svoje, a Hrvatska mora isto učiniti svoje. Budući da mi računamo na Hrvatsku, moramo pokazati i da Hrvatska može računati na nas«, poručila je.
U pogledu klime u kojoj se događaju izbori Vojnić je rekla da se trenutno zaista stvara negativna medijska klima, ali kako misli »da trebamo biti toliko već politički i odgovorni i svjesni i politički pismeni da znamo da su to zapravo samo mehanizmi koji skreću pažnju s nekih važnih tema«.
»Ne smijemo se i ne trebamo osvrtati na to, trebamo znati da svoje pravo iskoristimo i da ćemo na osnovu toga uživati i neke povlastice i moramo se kao građani toliko postaviti odgovorno da možemo proniknuti u namjeru svih tih medijskih negativnih događanja. Potičem Hrvate da tu klimu, koja se umjetno stvara i koja ne postoji među našim narodom generalno, prevladamo i iskoristimo svoje pravo i dobijemo sve veću podršku Hrvatske«, rekla je Vojnić.
Politički komentatori o izborima
Premda su iz HDZ-a poručili kako je drugi krug nova utakmica i vjeruju da se glasovi od centra prema desno koji su se disperzirali na više kandidata sada mogu usmjeriti na njihovog kandidata, politolozi u Hrvatskoj skeptični su u pogledu eventualnog preokreta rezultata izbora u drugom krugu. Politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti rekao je da su rezultati očekivani, ali da je poprilično neočekivana tako velika razlika između dva kandidata – preko 400.000 glasova više za Zorana Milanovića.
»S te strane ovo je jasna pobjeda Zorana Milanovića – manje SDP-a, više Zorana Milanovića prije svega – i poraz Dragana Primorca, ali i HDZ-a i Andreja Plenkovića. Za mene bi bilo jedno veliko čudo da Dragan Primorac uspije preokrenuti ovaj rezultat«, rekao je Šalaj.
Pojasnio je da je HDZ najsnažnija i najorganiziranija hrvatska stranka, ali da su na ovim izborima teško mobilizirali svoje lojalno biračko tijelo i da niti jedan kandidat HDZ-a ne bi imao šanse protiv Milanovića.
Politolog Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta pak je rekao da je jako teško očekivati promjenu nakon ovakve razlike, iako bi bilo neodgovorno reći da je gotovo. Žižić je rekao kako se Primorac pokazao kao jako slab kandidat HDZ-a i da je sigurno bilo boljih izbora za HDZ-ovog predsjedničkog kandidata kao na primjer ministar obrane Ivan Anušić, koji bi po njegovom mišljenju ostvario bolji rezultat i više mobilizirao HDZ-ovo biračko tijelo, ali da se premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković odlučio za nešto što mu je prilično komotno i što mu neće ugroziti položaj unutar stranke.
Šalaj je rekao da HDZ-u i Plenkoviću nije bilo jednostavno izabrati kandidata, istaknuvši da od 2000. godine kandidat iz opcije koja obnaša vlast na nacionalnoj razini nikad nije pobijedio na predsjedničkim izborima.
J. D.
