Arhiv tekstova
Položeni vijenci na spomenik biskupa
Katoličko društvo Ivan Antunović, u povodu Dana biskupa Ivana Antunovića, organiziralo je u ponedjeljak, 13. siječnja, polaganje vijenaca na spomenik biskupa Ivana Antunovića, u parku kod katedrale sv. Terezije Avilske u Subotici.
Vijence su položili predstavnici KD-a Ivan Antunović, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, UBH-a Dužijanca i HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice.
Podsjećajući na značaj biskupa Ivana Antunovića i njegovo naslijeđe, prigodnim riječima obratio se predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. Josip Štefković.
»Hvala vam što ste se odazvali pozivu našeg društva da obilježimo 137. obljetnicu smrti našega hrvatskoga biskupa, pisca i preporoditelja Ivana Antunovića. Vi koji radite u Hrvatskoj riječi znate kako je teško napraviti jedan tjednik za tako kratko vrijeme, a biskup je to radio prije 150 godina kao sporedni posao. Veliko je to što je za nas uradio i mislim da je nama to još ipak nedovoljno poznato, osim nekim pojedincima. Zato trebamo raditi na tome da se okupljamo, ne samo na današnji dan, već da nastojimo da i mlađe generacije koje se školuju upoznaju našeg preporoditelja«, naveo je vlč. Štefković.
U okviru Dana biskupa Ivana Antunovića u nedjelju, 12. siječnja, u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske služena je svečana sveta misa koju je predvodio vlč. Nebojša Stipić u zajedništvu sa svećenicima Subotičke biskupije, a jučer (četvrtak) u Pastoralnom centru Augustinianum održan je XXXIII. Razgovor na temu »1100. obljetnica Splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskoga kraljevstva«.
O važnosti teme za ovogodišnje Razgovore, vlč. Josip Štefković je rekao:
»Ova godina je 1100 godina Splitskih crkvenih sabora (bili su i 925. i 928. godine) i početaka Hrvatskog kraljevstva. To svjedoči o tome da je već u to doba Hrvatska bila uređena država u odnosu na neke okolne, da je vojno bila jaka. Dokaz za to je da je bugarska vojska u to vrijeme bila jedna od jačih u Europi, a kralj Tomislav ju je potisnuo i nisu više dolazili. U to doba teritorijalna reorganizacija Crkve i biskupija također svjedoči da je Hrvatska bila na višoj razini. Tako je Kninska biskupija stavljena u drugi plan, a dalmatinske biskupije iz primorskih gradova, poput Splitske, su dobile više na važnosti«.
Podsjetimo, Ivan Antunović (Kunbaja, 19. lipnja 1815. – Kalača, 13. siječnja 1888.) bio je kalački kanonik i naslovni biskup bosonski, pokretač tzv. zakašnjelog preporoda među bunjevačkim i šokačkim Hrvatima u Ugarskoj, publicist i prozni pisac. Među ostalim, godine 1870. pokrenuo je prve novine u podunavskih Hrvata – Bunjevačke i šokačke novine koje su kasnije imale i svoj prilog Bunjevačko-šokačku vilu. Zalagao se za uporabu materinskog jezika među bačkim Hrvatima, kao i za kulturni te socio-ekonomski razvoj puka.
I. Petrekanić Sič
