Arhiv tekstova
Dinarske obveznice
Država prvi put u 2025. emitira dinarsku obveznicu i stručnjaci očekuju da će »planuti«, piše Biznis.rs. Posljednji put je država testirala tržište dinarskom obveznicom u veljači prošle godine kada je rasprodala posljednje hartije iz ukupno 150 milijardi dinara vrijedne emisije osmogodišnjih dinarskih EXPO obveznica iz listopada 2023. godine.
Na toj emisiji postignuta je stopa prinosa od 6,12 posto uz godišnju kuponsku stopu od sedam posto, dok sada država nudi emisiju ukupne vrijednosti 120 milijardi dinara s kuponskom stopom od 5,25 posto i ročnošću od deset i pol godina. Stručnjaci koji su govorili za Biznis.rs očekuju da će investitori pokazati veliki interes i da će se hartije rasprodati, ali i upozoravaju da ne treba zaboraviti da svaka emisija znači i povećanje javnog duga.
»Vjerujem da veliki investitori – kojima je u suštini namijenjena današnja emisija – neće propustiti priliku kupiti ove obveznice i da će one ‘planuti’«, rekao je za Biznis.rs dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
Prema njegovim riječima, u korist kupaca ove državne hartije »igra« globalni trend spuštanja kamatnih stopa.
»Budući da se radi o obveznicama s ročnošću od deset i pol godina i kuponskom stopom, njima će skočiti tržišna vrijednost u trenutku kada kamate budu niže. Onda će ih investitori prodavati, pošto su naplatili nekoliko kupona«, objasnio je Grubišić.
Da će emisija biti uspješna, imajući u vidu atraktivnu kuponsku stopu, procjenjuje i profesor Poslovnog fakulteta Sveučilišta Singidunum Nikola Stakić.
»Također, na osnovu posljednjih podataka sekundarnog tržišta pretpostavka je da će se doći do premijske cijene jer će stopa prinosa te ročnosti najvjerojatnije biti niža od kuponske stope. Ukoliko tražnja višestruko premaši ponudu, može doći i do korekcije uvjeta emisije, u smislu snižavanja kuponske stope koja je, po prirodi, fiksna obligacija dužnika«, rekao je Stakić za Biznis.rs.
Smatra, međutim, da zabrinjava činjenica da se veliki postotak duga u dinarima po svojoj ročnoj strukturi usmjerava na dalji kraj krive prinosa, stvaraju veći pritisak na nivoe javnog duga, naročito od 2030. godine.
