Arhiv tekstova
Hrvatske državljanke protjerane iz Srbije
Pokušaj diskreditacije studentskih i prosvjetnih blokada »hrvatstvom« nije se zaustavio kod objavljivanja putovnica dvojice studenata Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu, novinara i studenata iz Zagreba, Blokadne kuharice uvezene iz Hrvatske. Na red su došli i aktivisti nevladinih organizacija.
Početkom prošlog tjedna u Beogradu je održana akademija za nevladine organizacije u organizaciji fondacije Erste. Na radionicama je, između ostalih, sudjelovalo i pet državljanki Hrvatske koje svjedoče da su ih u hotelu priveli muškarci u civilu predstavljajući se kao »policija za strance« te ih ispitivali do četiri sata ujutru, nakon čega su dobile rok od 24 sata da napuste Srbiju zbog ugrožavanja sigurnosti, te zabranu ulaska u državu od godinu dana.
Program ovakvih radionica za područje bivše Jugoslavije, središnje i istočne Europe fondacija Erste održava se još od 2015. godine, u sklopu programa »Erste NGO Academy«, i ovo nije prvi put da su radionice održavane u Beogradu.
Iz Hrvatske preporuka za izbjegavanje odlazaka u Srbiju
Hrvatska je, zbog odnosa i postupanja prema njihovim državljanima u Srbiji, uputila prosvjednu notu vlastima u Beogradu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske izdalo je potom preporuke državljanima da odgode putovanja u Srbiju koja nisu nuža. Preporuča se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.
»Sve su se sretno vratile kući uz punu podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, koje im je bilo stalno na raspolaganju i pružilo svu potrebnu konzularnu pomoć«, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Najavio je da će Hrvatska poduzeti nekoliko mjera protiv Srbije.
»Uputit ćemo prosvjednu notu, upoznat ćemo delegaciju Europske unije u Beogradu o postupanju srbijanskih vlasti i njihovom ponašanju kojim su doveli u ponižavajući položaj hrvatske državljane. Sustavno ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Europsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU-om) i naravno, revidirat ćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju«, rekao je Grlić Radman.
Oglasila se i Europska komisija, izrazivši zabrinutost zbog privođenja i deportacije »miroljubivih aktivistica civilnog društva iz zemalja članica EU i regije zapadnog Balkana jer predstavljaju sigurnosni rizik«.
Iz Srbije poruka: to je »uobičajena međunarodna praksa«
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije ocijenilo je »neprimjerenim« što hrvatski dužnosnici optužuju Srbiju jer je protjerala hrvatske državljanke u skladu s »uobičajenom međunarodnom praksom«. Srbijansko Ministarstvo u priopćenju ističe da bi u reagiranju službenog Zagreba trebalo biti navedeno »što su one zaista radile u Srbiji«.
»Neprimjereno je to što državni dužnosnici i politički akteri Hrvatske optužuju Srbiju za ugrožavanje slobode kretanja i govora«, navodi Ministarstvo i dodaje da su hrvatske državljanke nadležna državna tijela tretirala »u skladu sa zakonskim procedurama i uobičajenom međunarodnom praksom«.
S druge strane, državljani Srbije se u Hrvatskoj često tretiraju na način koji nije u skladu ni sa zakonom, ni s europskim vrijednostima i standardima niti sa zdravim razumom, ističe se u priopćenju i spominje primjer srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji nije mogo doći u bivši ustaški logor u Jasenovcu. Prema Ministarstvu, na još gori tretman nailaze obični građani Srbije koji su često »na meti uvreda i napada pojedinaca u Hrvatskoj, ali i pravnog nasilja iza kojeg stoji država«.
»Pitanje na koje Republika Hrvatska treba odgovoriti svojoj javnosti jest zašto nitko drugi od hrvatskih državljana koji trenutno borave na teritoriju Republike Srbije nema nikakve neugodnosti ili specijalan tretman, već su dobrodošli gosti. Ali, taj odgovor bi morao sadržati i informaciju o tome što su osobe koje su predmet reakcija dijela hrvatske političke javnosti zaista radile u Srbiji«, priopćilo je Ministarstvo.
Kako se zaključuje, Srbija ostaje zainteresirana za izgradnju skladnih i produktivnih odnosa sa svim svojim susjedima, uključujući i Hrvatsku, »međutim takvi odnosi moraju se graditi obostranim trudom, a ne gotovo svakodnevnim javnim porukama kojima se u Hrvatskoj proizvodi antisrpsko raspoloženje, i svakako ne grubim miješanjem u političke procese u susjednoj zemlji«.
Usložnjavanje odnosa dvije države
Povodom incidenta koji se dogodio u Beogradu zastupnica Jasna Vojnić reagirala je u Hrvatskom saboru. Ona je navela da takvi događaji, koji utječu na sveukupne odnose između Hrvatske i Srbije, a koji bi se morali urediti u skorije vrijeme, sasvim sigurno ne proizlaze iz namjere konstruktivne komunikacije i suradnje.
»Ono što se mi kao Hrvatski sabor moramo pitati jeste nekoliko stvari: jesu li svi događaji, od kojih je ovaj samo jedan u nizu, usmjereni cilju da državljani Republike Hrvatske požele zauvijek otići – i iz stanice i iz Srbije? Koji su stvarni razlozi za ovakvo postupanje prema našim državljanima? Ako je sigurnost države Srbije uistinu bila ugrožena, tražimo jasne dokaze i objašnjenja. A ako takvi dokazi ne postoje, onda možemo zaključiti samo jedno – da se radi o politički motiviranom zastrašivanju. Hoćemo li pristati na to da izađemo iz igre samo zbog toga što jedna strana grubo krši pravila osnovnih ljudskih prava?«, upitala je Vojnić.
Ona je pozdravila izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana o prosvjednoj noti i mjerama koje će Hrvatska poduzeti na razini Europske unije i poručila da je targetiranje pripadnika druge, u ovom slučaju hrvatske etničke skupine, samo za potrebe dnevne politike odvraćanja pozornosti uistinu nedopustivo.
»Vjerujemo da su u strahu velike oči, da masovni prosvjedi u cijeloj Srbiji nisu zanemarivi, no ipak naglašavam kako mi kao Hrvatski sabor, imamo odgovornost jasno stati u zaštitu državljana Republike Hrvatske, ali i poslati poruku da je Hrvatska uvijek na strani pravde, dijaloga i europskih vrijednosti te inicirati da se dijalog po ovom pitanju čim prije uspostavi«, poručila je Vojnić.
Protjerivanje hrvatskih državljanki iz Srbije osudio je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
»Da ne bude ikakvih zabuna ili nesporazuma! Nepotrebno je, bez razloga i štetno, dodatno će usložniti ionako već složene hrvatsko-srpske odnose i zamagliti naše EU perspektive, a Hrvate u Vojvodini staviti u još teži položaj! Stoga, snažna osuda još jednog teško shvatljivog čina«, objavio je Žigmanov na platformi X.
H. R.
